Društveni mediji: mijenjanje poslovnog modela kako bi se pomoglo svijetu

Vizionar u polju tehnologije Jaron Lanier tvrdi da poslovni model društvenih medija prijeti društvu. Ako se ostavi bez provjere može ubiti i posao

03/03/2021

PODCAST: Tehnološki vizionar Jaron Lanier govori o društvenim medijima

Naučnik u polju računarstva Jaron Lanier vrijedi za jednog od izumitelja virtualne stvarnosti, ali danas je možda poznatiji po neumornoj kampanji protiv toksičnih struktura društvenih medija. Govorio je na virtualnom događaju Novathon Intesa Sanpaolo, koji je prerastao iz hackathona u konferenciju vođenja misli, na kojoj ljudi dijele inovativne ideje o tehnologiji i poslu.
Njegov argument je sljedeći: u suštini su društveni mediji pozitivna pojava. Ali upravo način na koji velike tehnološke kompanije vrše unovčavanje na račun svoje publike dovodi do ekstremnih oblika lošeg ponašanja koje se pojačava i ponavlja, stvarajući tako “mrak” na platformama koje ljudi svakodnevno koriste.
On objašnjava da način na koji platforme društvenih medija trenutno zarađuju omogućava oglašivačima da ciljaju i utiču na svoju publiku, koristeći algoritme koji su optimizirani za privlačenje pažnje ljudi i tjeraju ih da se ponašaju na određeni način – na primjer, da kupuju stvari, daju podršku ili da glasaju na određeni način.
Algoritmi se većini nas mogu činiti složenim i sofisticiranim. Ipak, Lanier tvrdi da su algoritmi koje platforme društvenih medija koriste za analizu i predstavljanje sadržaja publici, pod njihovim vlastitim uvjetima, vrlo nerafinirani.

“Internet bi mogao biti izvor bogatstva i ponosa, i mogao bi davati osjećaj pripadanja mjestu u društvu za veliki broj ljudi koji se trenutno osjećaju kao da ne pripadaju nigdje”

Jaron Lanier, Naučnik u polju računarstva

To, kaže Lanier, dovodi do problema. “Jedini signali koji se vraćaju algoritmima su najosnovnije i krajnje ljudske emocije, a to su odgovori u obliku borbe ili bijega”, kaže on. “Algoritmi reaguju kada se ljudi naljute, kada postanu agresivni, razdražljivi ili ksenofobični.”
Ponovljeno jačanje ovih krajnosti vodi nas jednim vrlo mračnim putem – što je jedna potpuno nenamjerna posljedica poslovnog modela, kaže Lanier. Ovo se ne odnosi društvene medije kao takve, nego on vidi kao manu način na koji su trenutno ti mediji monetizirani.
Lanier predlaže druge poslovne modele koji bi mogli funkcionisati: jednostavna pretplata je jedan model, ali je privlačnija ideja da pojedinci dobiju neku vrstu provizije za podatke koje iznose na platformama društvenih medija od kojih same platforme mogu imati finansijske koristi. „Internet bi mogao biti izvor bogatstva i ponosa i davati osjećaj pripadanja mjesta u društvu za veliki broj ljudi koji se trenutno osjećaju kao da nigdje ne pripadaju“, kaže Lanier.
Kad je Lanier prvi put počeo raspravljati o tim idejama, smatrali su ga netipičnim. Sada, u kontekstu sve češćih razgovora o regulisanju tehnoloških giganata, njegove ideje ne izgledaju tako idealistično. On poredi Big Tech sa BiG Tobacco-om iz prošlosti: plima bi se mogla okrenuti protiv platformi jer sve više ljudi doživljavaju njihovu mračnu stranu i bude se s idejom da to ne bi trebalo biti tako.
Dalje, Lanier vjeruje da bi se kompanije trebale probuditi uzimajući u obzir potencijalni uticaj već napuhanih tehnoloških giganata koji stalno rastu, čak i ako prave proizvode koji se koriste u stvarnom svijetu. “Ako se ova paradigma nastavi, ne postoji biznis koji na kraju neće biti uništen ovim poslovnim planom”, kaže Lanier. “Mora postojati šire učešće, kada ljudi koji unose podatke u sistem mogu imati koristi od toga.”
Slušajte podcast da biste od Jarona Laniera čuli više o tome kako on vidi budućnost društvenih medija.