Hrana za razmišljanje: zašto je bio-ekonomija glavni prioritet u održivom poslovanju

Hrana za razmišljanje: zašto je bio-ekonomija glavni prioritet u održivom poslovanju

Od poljoprivrede do mode, bioekonomija je ogroman sektor u Italiji i širom svijeta. Reformirajte ga i možete promijeniti svijet

 
Bioekonomija: hrana za razmišljanje o održivosti

Laura Campanini, šefica za finansije i lokalnie javne službe u istraživačkom odjelu, Intesa Sanpaolo
Nedavna istraživanja koje je provela Intesa Sanpaolo pokazuju da više od 10 posto italijanske proizvodnje sada dolazi iz bioekonomije. To je dvostruko viši iznos od onog u UK. Bioekonomija osigurava dva milona radnih mjesta samo u Italiji.
Bioekonomija se odnosi na ekonomiju svega što proizvedemo biomasom ili biološkim procesima. To uključuje poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, ali se također odnosi i na industrijske sektore poput hrane i papira, kao i na biotehnologiju i dijelove hemijske industrije. Razumljivo, bioekonomija je stub ciljeva održivosti Evropske unije i kamen temeljac plana održivog razvoja.

“Ona stvara snažne zajednice stvaranjem privrede koja je sposobna poštivati ​​okoliš”, kaže Laura Campanini, šefica za finansije i lokalni javne službe u istraživačkom odjelu Intesa Sanpaolo.

“Bioekonomija je vrlo važna u sprečavanju gubitka biološke raznolikosti.”

Laura Campanini, Head of Finance and Local Public Services, Intesa Sanpaolo


Zašto bi ekonomija trebala ići kružno?


Hrana i poljoprivreda čine više od polovine globalne bioekonomije. Zatvaranje petlje oko procesa u ovom sektoru – kako bi se oni pridržavali ideja kružne ekonomije – važan je cilj EU-a. “Svaka faza lanca poljoprivredno-prehrambenih vrijednosti stvara otpad različitih vrsta i u različitim količinama”, kaže Campanini – napominjući da u EU otpad trenutno iznosi 171 kg po stanovniku. To bi se moglo koristiti kao biomasa.
“Bioekonomija je vrlo važna u sprečavanju gubitka biološke raznolikosti”

Laura Campanini, šefica za finansije i lokalne javne usluge, istraživački odjel Intesa Sanpaolo

Stefania Trenti, šefica Odjela za industrijska istraživanja, Intesa Sanpaolo
Primjer kako usredotočenost na bioekonomiju može uticati na promjene je prelazak na biorazgradive plastične alternative, poput biorazgradivog smeća i vrećica s hranom. To omogućava zatvorenu petlju u pogledu otpada, jer su i ti predmeti izrađeni od biološkog materijala i mogu se razgraditii zajedno s drugim biološkim materijalom.

Bioekonomija također obuhvata tekstilnu i odjevnu industriju: svila, pamuk i vuna su, na primjer, prirodna vlakna. Zbog svoje širine, optimizacija bioekonomije neće samo pomoći da svijet postane održiviji; pružit će i nove mogućnosti za rast poslovanja. Međutim, to zahtijeva sofisticirano razmišljanje i akciju saradnje.

“Mislim da je saradnja na međunarodnom nivou vrlo važna”, kaže Stefania Trenti, šefica odjela za industrijska istraživanja, Intesa Sanpaolo. “S druge strane, specifični projekti koji se odnose na bioekonomiju moraju uzeti u obzir lokalni kontekst.” U Italiji velik broj manjih poljoprivrednih farmi s naglaskom na kvalitetniju proizvodnju znači da zemlja prednjači u pogledu optimizirane poljoprivrede. “Pandemija je učinila da je postalo još očiglednije da je potrebno preispitati modele ekonomskog razvoja”
Stefania Trenti, šefica Odjela za industrijska istraživanja, Intesa Sanpaolo


Intesa Sanpaolo prednjači u zelenim finansijama


Intesa Sanpaolo bila je na čelu praksi održivosti u finansijama, izdajući svoju prvu zelenu obveznicu u 2017. godini i uspostavljajući namjenski kreditni instrument za kružnu ekonomiju u iznosu od 6 milijardi eura za preduzeća koja trebaju da pređu na kružne prakse, uključujući one koje su dio bioekonomije. Razvoj ovog dijela ekonomije bit će u fokusu svih, s glavnim ciljem održivosti. “Pandemija je učinila još očiglednijim da modele ekonomskog razvoja treba preispitati”, kaže Trenti.