Novi trendovi donose nove prilike u industriji hrane i pića

Novi trendovi donose nove prilike u industriji hrane i pića

COVID-19 utjecao je na industriju hrane i pića što je potaknulo ponovni fokus na održivost, zdravstvenu ispravnost i sigurnost hrane


Charlotte Ricca
14/01/2022

Globalno tržište pakirane hrane i pića procijenjeno je na 3,6 milijardi dolara u 2021. godini – ali pandemija COVID-19 teško je pogodila industriju, prisiljavajući sve u lancu opskrbe da ponovno razmisle.

Potrošači sve više traže zdrave, održive proizvode, dok novi standardi, kao što je strategija Europske komisije Farm to Fork, pozivaju industriju da prihvati cirkularnu ekonomiju i redizajnira svoje prehrambene sisteme.

Osim što ublažavaju klimatske promjene, ovi trendovi predstavljaju brojne mogućnosti za industriju hrane i pića.

Intesa Sanpaolo Banka pokrenula je 2018.  godine, laboratorij za cirkularnu ekonomiju kako bi pomogla poduzetnicima transformirati stari industrijski sistem u novi model i pristupiti tržištu čija je globalna vrijednost oko 1 milijardu dolara. Prema izvještaju Inovacijskog centra Intesa Sanpaolo, nove tehnologije i inovacije brzo se pojavljuju, posebno u tri ključna područja: ambalaža, otpad te zdravstvena ispravnost i sigurnost hrane.

Ambalaža

U 2019. godini industrija ambalaže za hranu procijenjena je na 115,9 milijardi dolara, uz očekivano povećanje prihoda za 1,2%. Čvrsta plastika ostala je najveći segment s 41 % tržišnog udia.

Međutim, sada raste potražnja za održivom ambalažom – a 74 % potrošača kaže da je spremno platiti više za manje plastike.

Jednokratna plastična ambalaža završava na odlagalištu otpada ili u našim oceanima. Osim toga, proizvodnja jednokratne plastične ambalaže odgovorna je za 1,5 % globalnih emisija stakleničkih plinova, što je gotovo dvostruko više od emisija u zrakoplovnom sektoru.

Takvi ekološki problemi, zajedno sa zahtjevima potrošača, potaknuli su potragu za alternativama.

Jedna je opcija bioplastika koja se dobiva od biljnog ili drugog biološkog materijala, a ne od nafte, te stoga smanjuje ovisnost o fosilnim izvorima. Većina plastike na biološkoj bazi koja se trenutačno koristi nije biorazgradiva – iako je to u procesu promjene, a prostor privlači pozornost i mladih preduzeća i velikih hemijskih kompanijama.

Intesa Sanpalo Banka finansira nekoliko kompanija koje rade na kružnoj ekonomiji, kao što je IUV, koja je stvorila jestive i biorazgradive folije s ciljem zamjene plastične ambalaže i smanjenja bacanja hrane.

Pakiranje od oblikovanih vlakana i pulpe biorazgradivo je, može se kompostirati i reciklirati, što ga čini dobrom ekološkom zamjenom za plastiku. Međutim, budući da koristi prirodne resurse, kao što su biljna vlakna i pulpa drveća, može poremetiti upravljanje šumarstvom i biljkama za usjev.

Za povećanje proizvodnje potrebna je veća suradnja između poljoprivrede, proizvodnje i industrije krajnje upotrebe kako bi se osigurala dugoročna održivost prirodnih resursa.

Osim održivosti, digitalizacija je glavna tema koja oblikuje tržište ambalaže. Najnovija su inovacija pametne naljepnice koje kupcima daju niz informacija o proizvodu putem njihovih telefona. Ovo dolazi kao izravan odgovor na zabrinutost oko sigurnosti hrane zbog naglog povećanja kupnje putem interneta. Sektor hrane i pića, razvijajući pametne etikete koje nude potencijal za izgradnju lojalnosti i optimizaciju zaliha.

U prijelazu na održivi pristup banke su djelovale kao psi čuvari. Ovdje pokušavamo napraviti psa koji traži tartufe – transformirajući ekonomski sistem u kojim živimo.
Massimiano Tellini, globalni menadžer Odjela za kružnu ekonomiju, Inovacijski centar Intesa Sanpaolo Banke

Otpad

Rasipanje hrane jedan je od najvećih problema s kojima se suočava čovječanstvo. Prema Programu UN-a za okoliš, svake godine bacimo oko trećinu hrane koju proizvedemo, što iznosi oko 1,3 milijarde tona.

Zbrinjavanje otpada nije dobro samo za okoliš već i za poslovanje: u 2020. godini prihodi od organskog recikliranja komunalnog otpada iznosili su 58,7 milijardi dolara, prema Frostu & Sullivanu.

Pametne naljepnice osjetljive na temperaturu jedna su od metoda smanjenja bacanja hrane. Tehnološka kompanija Is It Fresh iskoristila je sredstva Intesa Sanpaolo Banke za razvoj štampanih „svježih naljepnica”, koje pružaju senzore koji mjere svježinu kvarljivih proizvoda i omogućuju kupcu da prati proizvod do farme.

Međutim, neželjena se hrana može dobro iskoristiti. Mnoge kompanije prihvaćaju kružnu ekonomiju kako bi iskoristile hranu i poljoprivredni otpad. Američka kompanija Full Cycle Bioplastics pretvara otpad iz hrane u bioplastiku koristeći prirodne bakterije, dok kompanija Livestock Water Recycling u Kanadi koristi vodeću tehnologiju na tržištu za izvlačenje čiste vode i hranjivih tvari za gnojiva iz balege.

Nema samo bacanje hrane globalni utjecaj: otpad bačen na odlagališta ili oceane glavni je doprinos emisiji stakleničkih plinova, kao i onečišćenju tla i vode.

Svake se godine u svijetu stvori 2,12 milijardi tona otpada – brojka za koju se očekuje da će se povećati za 70% do 2050. godine ako se ne promijenimo. Prelazak na kružnu ekonomiju može pomoći u smanjenju utjecaja proizvodnje i potrošnje na okoliš ponovnim promišljanjem dizajna proizvoda i recikliranjem materijala.

Prehrambena kompanija Fruttagel upravo je to učinila – uz pomoć banke – zamijenivši svoje plastične slamke papirnatim. „Intesa Sanpaolo nam pomaže na tri različita načina”, kaže njezin izvršni direktor Stanislao Fabbrino. „Prvo, stavljanjem na raspolaganje izdašnu količinu novca za finansiranje projekta kružne ekonomije. Drugo, pomažući odjelu za društveno odgovorno poslovanje kompanije da ispriča svoju priču. Treće, stvaranjem prilike za izgradnju mreže duž cijelog lanca opskrbe poticanjem stvaranja projekata održivosti.”

Zdravstvena ispravnost i sigurnost hrane

Kružni sustavi hrane također mogu pomoći prehraniti više ljudi s manje zemlje – što će pomoći u postizanju cilja povećanja proizvodnje hrane za 70 % do 2050. godine i zadovoljavanju potreba 10 milijardi ljudi.

Umjetna inteligencija (AI) jedan je od načina poboljšanja učinkovitosti i produktivnosti – a također nudi potencijal pomoći zdravstvenoj ispravnosti i sigurnosti hrane u cijelom lancu vrijednosti.

Iako zdravstvena ispravnost i sigurnost hrane nisu bili prioritet za potrošače tijekom izbijanja pandemije COVID-19, to i dalje ostaje prioritet. Istraživanje Međunarodnog vijeća za informiranje o hrani (IFIC) pokazalo je da je pandemija utjecala na prehrambene navike i navike pripremanja 85 % potrošača.

Sada postoji sve veći interes za hranu „čiste oznake”: istraživanje provedeno od strane Inovacijskog centra Intesa Sanpaolo otkriva da je potražnja potrošača za etičkom hranom bila jedan od glavnih trendova u industriji hrane i pića u 2021.

Koncept čiste etikete oblikuje još jedan megatrend u industriji: proteinske alternative. Europa je središte tržišta biljnih proteina, za koje se predviđa da će do 2026. godine dosegnuti vrijednost 15,6 milijardi dolara širom svijeta.

Usvajanjem na široj bazi ograničeno je zabrinutošću potrošača da neke proteinske alternative ne oponašaju meso i često koriste nepoznate ili genetski modificirane sastojke.

Međutim, postiže se napredak u prevladavanju ovih izazova, a kompanije kao što je HI-FOOD u Italiji koriste širok raspon različitih izvora. Sjecište između hrane s čistim etiketama i alternativnih proteina predstavlja rastuću priliku za industriju hrane i pića.

Daljnja zabrinutost koju potrošači imaju su bakterije. Prema Frostu & Sullivanu, fokus je inovacija vezano za sigurnost korištenje DNK testiranja za otkrivanje patogena i toksina, kao i provjeru svježine.

Osim hemijskih metoda, nove „fizičke” tehnike pregledavanja hrane, koje nude neinvazivnu alternativu, brzo se šire. Jedan primjer, koji je uz finansiranje Intesa Sanpaolo razvilo mlado preduzeće pod nazivom Xnext, nova je generacija sistema za inspekciju rendgenskim zrakama. Tehnologija analizira sastav proizvoda na proizvodnoj liniji i utvrđuje njegovu usklađenost sa zahtjevima kvalitete.

Druge tehnologije u nastajanju uključuju ultrazvučni senzor, hiperspektralno slikanje, minijaturne spektrometre i bio-speckle laserske tehnike, optičku metodu analize kvalitete hrane.

Intesa Sanpaolo nastavit će podržavati i finansirati projekte koji su na čelu održivosti. Massimiano Tellini, globalni menadžer Odjela za cirkularnu ekonomiju, kaže da se prijelaz na održivost oslanja na traženje novih prilika. „U prijelazu na održivi pristup, od banaka se očekuje da se ponašaju kao psi čuvari. Ovdje pokušavamo napraviti psa koji traži tartufe – transformirajući ekonomske sisteme u kojima živimo.”

Ovaj se članak temelji na izvještaj Inovacijskog centra Intesa Sanpaolo Banke o trendovima industrije o poljoprivredi, hrani i piću. Svi su podatci iz izvještaja osim ako nije drugačije naznačeno.

Ovdje možete preuzeti izvještaj

Profesionalno usavršavanje

Dinamično i motivirajuće
okruženje

Izazovne projekte

Mogućnost napretka
u karijeri