Slovačka se vratila na put oporavka

Slovačka se vratila na put oporavka

Zemlja pokazuje znakove oporavka zahvaljujući intervenciji vlade i snažnom tržištu rada. Ali, i dalje ostaju problemi s lancem nabavke.


Hazel Davis
30/11/2021


 

Kao i većina zemalja, Slovačka je uvela mnoge restriktivne mjere zbog pandemije koronavirusa. Ekonomski i društveni život značajno su se usporili, a pojedini su sektori gotovo u potpunosti stali.

Međutim, u zadnjem tromjesečju 2021. godine. slovački BDP približio se vrhuncu krajem 2019. prije početka pandemije. Godišnji rast BDP-a mogao bi premašiti 4% u 2021. godini. te nastaviti ubrzani rast sljedeće godine zahvaljujući najnovijim ulaganjima iz europskih fondova i snažnom porastu inozemne potražnje iz eurozone.

To je posljedica ljetnog oporavka u maloprodajnom, ugostiteljskom, smještajnom, kulturnom i sportskom sektoru. „Ovo nije nikakvo iznenađenje“, kaže Alexander Resch, glavni izvršni direktor i predsjednik Upravnog odbora VUB Banke: „ Uzdržanost pandemije dovelo je do oporavka ekonomije, jer su ljudi počeli kupovati i proizvoditi.“

Međutim, to ujedno znači da je država suočena s krizom u lancu nabavke. „Automobilska industrija jedna je od najvažnijih grana u Slovačkoj,“ tvrdi Resch, „ali suočeni smo s nestašicom čipova za automobile što je značajno usporilo proizvodnju jer jednostavno ne možemo osigurati neprekidnu ponudu.“

“Proizvodnja automobila značajno se usporila zato što jednostavno ne možemo osigurati neprekidnu ponudu.”

Alexander Resch, glavni izvršni direktor i predsjednik Upravnog odbora VUB Banke

VUB_CEO_Resch_manja2

Za razliku od Hrvatske, koja u velikoj mjeri ovisi o turizmu, Slovačka je veliki izvoznik. „Bilo bi nam lakše da nema ovog zastoja u lancu nabavke,“ objašnjava Resch, „ali previše se oslanjamo na industriju.“ Energija je također problematična zbog drastičnog rasta cijena.

Međutim, tržište rada nadmašuje očekivanja. „Još prije krize pažljivo smo pratili stopu nezaposlenosti jer smo se bojali ponavljanja situacije poput finansijske krize iz 2010. Ali do toga nije došlo“, kaže Resch.

Smatra da je za to najzaslužnija „pravovremena“ reakcija vlade. Tvrdi da se vlada ugledala na Njemačku i subvencijama potaknula kompanije da ne otpuštaju radnike. „Nažalost,“ dodaje, „sada je otvoreno toliko novih radnih mjesta da ih najvjerojatnije nećemo uspjeti popuniti kvalificiranim radnicima.“

„Banka ima jasnu ulogu u ovoj ekonomskoj transformaciji“, kaže Resch: „Aktivno smo se angažirali u brojnim različitim platformama spajajući industriju i donositelje odluke kako bismo raspravili koji će biti idući korak – u obrazovnom sustavu to se uglavnom odnosi na pojednostavljenje javne uprave i digitalne infrastrukture.“

Banka je također osmislila Indeks strateških kompetencija koji Slovačkoj omogućuje usporedbu s ostalim zemljama u relevantnim područjima. Resch kaže: „Jasno vidimo  da rast BDP-a od  3 % na 5 % neće biti održiv. Budući da upravo to želimo spriječiti, zajedno tražimo rješenja unutar ekosistema.“

„Banka je jedan od tržišnih vođa u svim važnim segmentima u Slovačkoj“, navodi Resch. „Svjesni smo da naši konkurenti gledaju što radimo i koliko napredujemo. Stoga sve činimo iz pozicije tržišnog vođe.“

Zbog toga su planovi banke usmjereni na optimizaciju povrata na kapital. „Znamo da imamo stabilnu kvalitetu imovine i najveću produktivnost u odnosu na konkurenciju“, tvrdi Resch. „Kada je riječ o prihodu, najveći izazov predstavlja ostvarenje održivosti poslovnog modela, pogotovo zato što poslujemo u eurozoni. Moramo povećati neto prihod od poslovanja.

„Da ne bismo ovisili o neto kamatnom prihodu, koji određuju kamatne stope u eurozoni, moramo značajno povećati svoje prihode koji se temelje na naknadama i posvetiti im veću pažnju nego dosad.“

„Naši konkurenti gledaju što radimo i kako povećavamo produktivnost te nas pokušavaju kopirati.“

Po njegovu mišljenju to podrazumijeva neprekidno i sistemsko analiziranje situacije, stvaranje transparentnosti, prepoznavanje onoga što donosi vrijednost, preraspodjelu sredstava i pojednostavljivanje procesa. To „zahtijeva stalnu komunikaciju sa svim uključenim organizacijskim jedinicama“.

VUB je ostvarila dobre rezultate u vezi s prihodima koji se temelje na naknadama i izvrsne u vezi s prihodima od trgovanja. Istovremeno je učinkovito poslovala i smanjila strukturne administrativne troškove, zbog čega se omjer troškova i prihoda poboljšao za 67 baznih bodova. Promjena poreza na banke također je utjecala na profitabilnost.

Digitalizacija je također iznimno bitna stavka za banku. „To nam omogućuje standardizaciju i optimizaciju“, kaže Resch. „Nema smisla gubiti pamet i potencijal na aktivnosti niske dodane vrijednosti ili aktivnosti koje se ponavljaju, stoga ćemo se okrenuti robotizaciji.“

VUB je jedan od najvećih sufinansijera gradnje nekretnina. Cijene nekretnina narasle su zbog spore provedbe projekata, visoke cijene materijala i iznimno velike potražnje zbog povoljnih hipoteka. Rasprave o stanovima za iznajmljivanje uglavnom se vode oko toga koliko ih treba izgraditi i kako ih finansirati na ekonomski održiv način.

U međuvremenu tržište nastoji regulirati potražnju smanjenom ponudom i mjerama racionalizacije, pritom potičući izgradnju modularnih i prilagodljivih zgrada koje su usklađene s načelima dugoročnoga održivog razvoja. Na tržištu je dovoljno likvidnosti i interesa za nekretnine, zbog čega su uredske zgrade perspektivan segment.

ESG ( Ekološka,društvena i upravljačka) pitanja također su prioritet. „Mi smo među najglasnijima na tržištu po tom pitanju“, napominje Resch, „i neumorno skrećemo pozornost na ovu temu.“

„Mnogo se toga treba učiniti u vezi s ostvarenjem klimatskih ciljeva, stoga sarađujemo s brojnim ministarstvima kako bi naša zemlja uspjela u tome.“

Također razmatramo finansijsku uključenost. „Postoji veliki rizik od nestašice energetskih izvora,“ kaže Resch „stoga su nužni razgovori s ministarstvima, ali i s regulatornim tijelima.“

Profesionalno usavršavanje

Dinamično i motivirajuće
okruženje

Izazovne projekte

Mogućnost napretka
u karijeri