„Očekuje se nastavak pozitivnih trendova u Hrvatskoj tokom idućih mjeseci”, kaže Lucić

„Očekuje se nastavak pozitivnih trendova u Hrvatskoj tokom idućih mjeseci”, kaže Lucić

Hrvatska ekonomija uprkos trendovima pokazuje blaži pad od očekivanog. To je dijelom zahvaljujući ubrzanju uvođenja vakcina i razumnim monetarnim poticajima na međunarodnom i lokalnom nivou.

18/08/2021

„Na to su utjecali i drugi faktori”, objašnjava Dinko Lucić, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb. „Nakon jakog pada za vrijeme proljetnog zatvaranja, izvoz roba snažno se oporavio do kraja godine, a realni godišnji pad je iznosio svega 0,8 %”, on navodi.

Još je jedan faktor je vezan za turizam: „Uspješno suzbijanje COVID-19 omogućilo je brzo ponovno otvaranje zemlje u junu što je rezultiralo relativno uspješnim vrhuncem turističke sezone u julu i avgustu”, rekao je Lucić. Hrvatska je pretrpjela pad od 54% u odnosu na prosječnih 75% koji je zabilježila njena mediteranska konkurencija.

Drugi ključni factor u pozitivnim izgledima Hrvatske su različite mjere potpore koje provode i monetarna i fiskalna tijela koje su podupirala preduzeća pogođena krizom. To uključuje potpore za očuvanje radnih mjesta za određene sektore, potpore za skraćeno radno vrijeme te različite vrste zajmova i moratorija.

COVID-19 nije bio jedini izazov. “Osim pandemije, ne smijemo zaboraviti da su Hrvatsku pogodila dva razorna potresa, u Zagrebu i Sisačko-moslavačkoj županiji”, kaže Lucić. “Šteta se procjenjuje na 11,5 milijardi eura za Zagreb i okolicu te dodatnih 5,5 milijardi eura za Sisačko-moslavačku županiju.”

Investicije i izvoz roba nadmašila su očekivanja pokazujeći  snažan rast. Lucić navodi: „Očekujemo da će ti pozitivni trendovi ojačati u idućim mjesecima, što će dovesti do rasta BDP-a od oko ili iznad 5%  u razdoblju od 2021. do 2022. godine što znači da bi ekonomija sljedeće godine trebala postići  pred-pandemijsku razinu 2019. godine”

Uprkos neizvjesnosti vezano za novi delta soj, Lucić smatra da se stranim firmama pružaju mnoge poslovne i investicijske prilike, naručito na području turizma: „Primjećujemo velik interes za taj sektor, a nedavno je došlo do mnogih bitnih spajanja i preuzimanja”, napominje.

Postoji interes za energetiku i poljoprivredu, dok „jednorozi” poput komunikacijske platforme Infobip i automobilske kompanije Rimac također privlače pozornost u tehnološkom sektoru.

„Usmjerenost na Hrvatsku kao regionalno bankarsko središte veliko je priznanje stručnosti i poslovanju kojima se odlikuje PBZ”, kaže Lucić, ali tu nije kraj izazovima. U narednom razdoblju jedan od najvećih izazova predstavljat će uvođenje eura i implikacije koje to ima za bankarsku infrastrukturu, procese i regulatorni okvir.

„Međutim, dodaje Lucić, „Budućnost bankarstva usko je povezana s inovacijom i digitalizacijom. Mi smo tržišni predvodnici u novim tehnologijama, a razvoj novih proizvoda i usluga za potrošače i poslovne subjekte upisan je u naš genetski kod.”

Inovacije PBZ-a uključuju da smo prva banka u Hrvatskoj koja je pokrenula internet bankarstvo, prva mobilna plaćanja, prve kartice s čipom, NFC tehnologiju i beskontaktno plaćanje. PBZ je ujedno i prva komercijalna banka u Hrvatskoj koja je uvela usluge Google Pay i Apple Pay.

„Ulažemo veliki trud u vlastitu transformaciju, kvalitetu sadržaja i pružanje digitalnih servisa na mobilnim i internet platformama,” kaže Lucić. „S jedne strane stalno investiramo u tehnološki razvoj, a s druge strane nastojimo održavati i graditi sigurnost i povjerenje.” To je, kaže, ključna razlika između finansijskih institucije koje će opstati i biti konkurentne od onih koje to neće.