Budućnost Rumunije ohrabruje – a Intesa Sanpaolo je na čelu rasta zemlje

“Vidjeli smo da su neki segmenti, poput e-trgovine, angažovali sve resurse i ostvarili nevjerovatan rast” rekao je Dan Sandu, glavni izvršni direktor i predsjednik Upravnog odbora, Intesa Sanpaolo Banke Rumunija

Uprkos trenutnim geopolitičkim napetostima, Rumunija predstavlja priču o ekonomskom uspjehu nakon Covida-19.

Premda je pandemija teško pogodila zemlju, brzim djelovanjem njene vlade, ostvaren je dobar rast, a sadašnja predviđanja ohrabruju. Brojčani podaci OECD-a ukazuju na rast BDP-a od 4,5% u 2022. i 2023.godini, nakon 6,3% u 2021. godini.

“Naravno, pogođeni pandemijom su bili mnogi naši industrijski segmenti,” kaže Dan Sandu, te dodaje: “Međutim, vidjeli smo da neki drugi segmenti, poput e-trgovine, angažuju sve resurse i ostvaruju nevjerovatan rast.”

U zemlji su također zabilježena povećana ulaganja u digitalizaciju u svim područjima, kao i porast stambene izgradnje.

Sve ovo predstavlja, kaže Sandu, dobar znak za ubuduće: “Ako pogledate 1. kvartal ove godine, prodato je preko 50.000 stambenih jedinica. Ovo je nevjerovatno – najveće brojke do sada”, i dodaje: “Zapažamo ulaganja u poljoprivredu, javno i privatno zdravstvo – s nekim poznatim imenima koja dolaze na tržište kao i konsolidaciju postojećih aktera.”

Fintech izaziva posebnu pažnju. “Zapazili smo prvu rumunsku start-up kompaniju, kompaniju za automatizaciju procesa pod nazivom UiPath. Mnogo je drugih kompanija koje pokušavaju kopirati njihov uspjeh.”

Međutim, on upozorava, potrebna su značajna ulaganja u infrastrukturu i još uvijek se treba pozabaviti nedostatkom radne snage: “Na primjer, vlada je povećala plate ljekara da bi ih ohrabrila da se vrate i rade ovdje, ali još uvijek vidimo porodice koje ostaju negdje drugo u EU.”

„Bankarstvo sa stanovništvom zahtijeva mnogo ulaganja u infrastrukturu i distribuciju, tako da sada usmjeravamo naše resurse u prioritete u tom području” rekao je Dan Sandu.

Nije lako biti zemlja koja graniči sa Ukrajinom, te dodaje Sandu: “bilježimo veliki promet preko granice”.

Međutim, reakcija je dobro primljena a, kaže on, pokazalo se da je ekonomija otporna. “Naravno, pogođeni su mnogi sektori – posebno oni koji se oslanjaju na Crno more, koje je sada ratna zona.

“Poljoprivreda se također snažno oslanjanja na gnojiva iz Ukrajine i Rusije – da ne spominjemo dostupnost plina koja negativno utiče na cijenu gnojiva.”

Međutim, lokalni proizvođači postaju sve sposobniji kompenzirati i podržati novu žetvu i proizvodnju, kaže Sandu, a Rumunija se u manjoj mjeri oslanja na ruski plin nego ostatak Evrope.

Trgovinska razmjena zemlje je približno jednaka 70% uvoza i izvoza sa EU-om, tako da se može smatrati konzistentnom. Isto tako preko 4 miliona Rumuna radi u zemljama EU-a, dodaje Sandu: „imamo veliki obim doznaka. U normalnim okolnostima zabilježili bismo preko 4 milijarde eura vraćenih u zemlju u jednoj godini. Očito je da je pandemija i na to imala veliki uticaj. ”

Došlo je do pomaka u oblasti upravljanja, što je dovelo do poboljšanja ukupne produktivnosti i učinka. Rumunske kompanije su kao strateške ciljeve usvojile većinu glavnih nosilaca u oblasti ESG-a. “Službeno usvajanje ESG ciljeva donijelo je puno više discipline i usmjerenja višeg rukovodstva na zdravo upravljanje”, kaže Sandu.

Intesa San Paolo Banka je mala banka u Rumuniji u poređenju sa konkurencijom i ima manje od 1,2% tržišnog udjela. Međutim, kaže Sandu: “To je zato što je zemlja jedna od najvećih u sektoru.”

U Rumuniji se Banka uglavnom fokusira na mala i srednja preduzeća i korporativno bankarstvo srednje veličine. Ali također puno ulaže u razvoj poslova sa stanovništvom. “To traži mnogo ulaganja u infrastrukturu i distribuciju”, kaže Sandu, te dodaje: “tako da sada usmjeravamo naše resurse u prioritetu u tom području.”

Također se, ulaže u pokretanje digitalne platforme Banke do kraja godine. “To će nam omogućiti da igramo veću ulogu u poslovima sa stanovništvom, gdje je naziv brenda i grupe prepoznato na tržištu, što nam omogućuje da se takmičimo s većim igračima.”

Sandu kaže da je Banka dala značajan doprinos u posljednje dvije godine u okviru vladinog programa pod nazivom IMM Invest Romania, koji je osmišljen tako da pomogne malim i srednjim preduzećima da dobiju zajmove za ulaganja ili obrtni kapital.

“Uspjeli smo posuditi novac za više od 1400 kompanija, što predstavlja preko 4% tržišnog udjela programa”, kaže Sandu, te dodaje: “Ovo dokazuje da pomoću više distribucijskih alata koji su nam na raspolaganju, možemo poslovati sa “velikim momcima”.”