“Pridruživanjem jedinstvenoj evropskoj valuti uklonit će se valutni rizik i smanjiti troškovi poslovanja za banku i njene klijente”, kaže predsjednik Uprave Dinko Lucić.

17/03/2023

Svečani događaj koji je počeo u ponoć 31. decembra 2022. godine – kada je hrvatska kuna ustupila svoje mjesto euru – označio je kraj rekordnog dvogodišnjeg sprinta za uvođenje jedinstvene valute u 20. državu članicu europodručja.

Ovo je bio najbrži prelazak iz nacionalne valute u euro dosad. Za Dinka Lucića, predsjednika Uprave Privredne banke Zagreb (PBZ), supsidijara Intese Sanpaolo, to je predstavljalo veliki uspjeh za banku – čiji je svaki organizacijski dio pridonio ovom složenom i ogromnom projektu – i za samu Hrvatsku.

„Projekat je bio sveobuhvatan”, rekao je Dinko Lucić. „Oformili smo 19 radnih timova kako bismo pokrili svaki aspekt poslovnih procesa banke“.

„Klijente je bilo potrebno obavijestiti o nadolazećim promjenama putem opštih i individualnih obavijesti. Trebali smo organizovati usluge korisničke podrške, educirati zaposlenike banke, prilagoditi procese i pripremiti informativne materijale za naše klijente”.

Čak i prije službenog prelaska Hrvatske na euro, zemlja je imala snažne ekonomske i finansijske veze s eurozonom, zbog čega je konačno prihvatanje eura bio prirodan korak.

Eurozona čini više od polovine hrvatske vanjske trgovine i oko dvije trećine izravnih inozemnih ulaganja u zemlji.

“Koristi od članstva u eurozoni bit će daleko veće od troškova. U kombinaciji s obilnim EU fondovima dostupnim već ove godine, ali i u srednjoročnom periodu, Hrvatska ima sjajnu priliku za izvrsne rezultate”

Dinko Lucić, predsjednik Uprave, PBZ

Bankarskim sistemom zemlje već dugo dominiraju lokalne podružnice finansijskih institucija eurozone. Više od polovine kredita i nešto manje od polovine depozita denominirano je u eurima – više nego u bilo kojoj drugoj zemlji izvan eurozone.

Sada kada se pridružila, Hrvatska je ravnopravna s vodećim evropskim ekonomijama u načinu određivanja kursa i kamatnih stopa.

„Članstvo u eurozoni eliminiše devizni rizik, koji je u posljednje vrijeme jedan od glavnih izvora ranjivosti u hrvatskoj ekonomiji“, kaže Lucić.

„Članstvo u eurozoni, naglašava, Hrvatskoj donosi i pristup „punom skupu monetarnih instrumenata i operacija Evropske centralne banke, kao i Evropskom mehanizmu stabilnosti ”.

U mjesecima koji su prethodili “noći eura”, kaže, PBZ je distribuirao euro novčanice i kovanice komercijalnim korisnicima koji su ih zahtijevali prije datuma konverzije, te je informisao klijente vezano za o temama kao što su konverzija kunskih kredita u eurske, kamatnim stopama, konverziji depozita i transakcijskih računa.”

PBZ je o projektu prelaska na euro savjetovala Elena Kohutikova, koja je bila na čelu odbora za euro slovačke VUB banke tokom uvođenja eura u Slovačkoj 2009. godine.

Nakon završetka projekta, Lucić vjeruje da će koristi za klijente PBZ-a i  banku postajati sve vidljiviji. A dodatni poticaj sigurno će dati i istovremeno pristupanje šengenskom prostoru, čime se uklanja potreba za graničnim kontrolama između većine država članica EU.

Pojedincima i kompanijama članstvo u eurozoni omogućit će da koriste svoju lokalnu valutu bilo gdje na području jedinstvene valute na kojem živi oko 350 miliona stanovnika. Turizam, koji čini oko jedne petine hrvatskog bruto domaćeg proizvoda i koji se snažno oporavio nakon pandemije, također bi trebao profitirati od prelaska na euro i ukidanja graničnih provjera.

Olakšano kretanja roba i ljudi trebalo bi sniziti troškove poslovanja sa zemljama eurozone i povećati konkurentnost hrvatskih izvoznika.

U Hrvatskoj ekonomskoj komori procjenjuju da će članstvo u šengenskom prostoru donijeti izravnu korist od oko 100 miliona eura za više od 5000 hrvatskih prevoznika, dok iskustva drugih zemalja koje su ušle u eurozonu govore da bi obim zračnog prevoza mogao porasti za 10 posto tokom prve dvije godine članstva.

Ova promjena – koja se poklopila s 10. godišnjicom ulaska Hrvatske u Europsku uniju – također će donijeti velike koristi i za PBZ. „Uvođenjem eura uklonjen je valutni rizik i valutno inudcirani kreditni rizik ”, rekao je Lucić.

„Uvođenje eura smanjuje regulatorne troškove banaka – smanjujući obaveznu rezervu s 9 % na 1 % – i ukida obavezu pokrića deviznih obaveza deviznim potraživanjima. To će uveliko smanjiti troškove poslovanja.”

I ne samo to: sada kada može deponovati svoj višak gotovine kod ECB-a, PBZ zarađuje pozitivnu kamatnu stopu na većinu svojih rezervi, dok je prije njegova kamatna stopa na višak likvidnosti bila nula.

Uvođenje eura također pojednostavljuje mnoge aspekte poslovanja PBZ-a – na primjer, uklanjanjem valutnih klauzula iz kreditne dokumentacije i omogućavanje banci da sva svoja lokalna i grupna izvješća priprema u istoj valuti.

U budućnosti Lucić vidi prilike za proširenje raspona usluga koje se nude, uključujući instrumente zaštite, finansiranje trgovine i izvoza, ESG proizvode i povećani pristup tržištima kapitala.

Također, vjeruje da će ova promjena omogućiti PBZ-u da učinkovitije sarađuje sa svojim sestrinskim bankama grupe Intesa Sanpaolo kako bi ponudili zajedničke proizvode i usluge.

„Vrlo je jasno da će benefiti od članstva u eurozoni biti daleko veće od troškova”, izjavio je g. Lucić. „U kombinaciji s EU fondovima dostupnim već ove godine, ali i u srednjoročnom periodu, Hrvatska ima sjajnu priliku za izvrsne rezultate.”