Cirkularna ekonomija može nam pomoći u ispisivanju stranica potpuno nove budućnosti i preusmjeriti nas s razornog puta klimatskih promjena.

17/04/2023

Od poplava, preko šumskih požara do otapanja leda, kuda se god okrenemo, vidimo razoran učinak klimatskih promjena. Riječ je o problemu čiji je uzrok čovjek, a kako bismo ga riješili, mi ljudi trebamo promijeniti svoje ponašanje.

Četrdeset i pet posto emisija koje uzrokuju klimatske promjene dolazi od gradnje zgrada, proizvodnje automobila, odjeće i hrane u našoj svakodnevici. 

Cirkularna ekonomija pomoći će nam u pronalaženju novih načina proizvodnje stvari koje svakodnevno koristimo – kao i načina za smanjenje emisija i pozicioniranje u skladu s ciljem Pariškog sporazuma da se temperatura na planeti Zemlji smanji za 1,5 stepen.

Primijenimo li načela cirkularne ekonomije u samo pet područja – cement, aluminij, čelik, plastika i hrana – iz atmosfere bismo mogli pročistiti 9,3 milijarde tona CO2 do 2050. godine. To je jednako smanjenju svih emisija u prometu na nulu.

” U cirkularnoj ekonomiji se radi o tome da se treba vratiti na početak i iznova osmisliti kako stvari raditi na bolji način.”

Kako će nam cirkularna ekonomija pomoći? Načela cirkularne ekonomije već samim svojim dizajnom isključuju nastajanje otpada i zagađenja u svakoj fazi procesa proizvodnje te smanjuju prekomjernu upotrebu štetnih proizvoda.

Uzmimo za primjer cement. On ima široku primjenu na čitavoj planeti gdje nam pomaže izgraditi naš svijet. Ipak, proizvodnja cementa godišnje na globalnoj razini proizvodi 8 % emisija CO2. Za proizvodnju cementa, fosilna goriva ili otpad spaljuju se radi pregrijavanja vapna i dobivanja kalcijeva oksida – što je hemijski proces kojim nastaju dodatne emisije CO2.

Proces proizvodnje cementa mogli bismo revidirati na način da se u njemu hvata ugljik umjesto da se otpušta u atmosferu, i to s pomoću novih materijala ili novih aplikacija. Ovo je samo jedan od primjera kakav uticaj može imati razmišljanje u okvirima cirkularne ekonomije.

Ovdje nije riječ o pukom smanjivanju uticaja nekog starog sistema. Radi se o tome da se treba vratiti na početak i iznova osmisliti kako stvari raditi na bolji način.

Isto vrijedi i za druge industrijske procese, kao što su proizvodnja čelika i aluminija.

Revidiranje načina proizvodnje ovih materijala, kao i ponovno razmatranje njihove upotrebe u građevini, omogućilo bi nam smanjenje emisija stakleničkih plinova za 3,1 milijardi tona ekvivalenta CO2 do 2050. Radi boljeg razumijevanja, recimo da je to više od emisija koje su zajedno proizvele sve zemlje članice Evropske unije tokom cijele 2019. godine.

Isto možemo učiniti i za sve sektore: odjeća, automobili, hrana – sve što upotrebljavamo možemo ponovo osmisliti u okvirima načela cirkularne ekonomije kako bismo sve ove stvari učinili pametnijima i boljima za našu planetu.

Banka Intesa Sanpaolo je prvi strateški partner za finansijske usluge Fondacije Ellen MacArthur, koja vodi kampanju za prelazak na cirkularnu ekonomiju..

Pogledajte film kako biste saznali više o tome kako nam može pomoći da preokrenemo klimatske promjene i osiguramo budućnost naše planete.

IZVOR

¹Completing the Picture – How the circular economy tackles climate change | Shared by Climate Change (thirdlight.com)

²https://ellenmacarthurfoundation.org/completing-the-picture

³https://medium.com/circulatenews/building-a-world-free-from-waste-and-pollution-575efb9a6a47

⁴https://ellenmacarthurfoundation.org/news/our-plan-for-cement-the-circular-economy