Svojom zadivljujućom jadranskom obalom i 78 otoka uz bok onima Grčke i Italije, hrvatska turistička industrija posljednjih godina dominira gospodarstvom nadmašujući po rezultatima industrijski i poljoprivredni sektor, postajući tako najjačim adutom ove zemlje i čineći 20% BDP-a.

Za hrvatski turizam 2019. godina bila je rekordna, a oporavak turističkog sektora nakon pandemije za jadransku je regiju bio ohrabrujuće pozitivan signal. Međutim, iako je put k uspjehu relativno stabilan, hrvatski turizam i dalje većim dijelom ostaje usmjeren isključivo na priobalne dijelove zemlje.

Ivana Jović, direktorica ekonomskih istraživanja u PBZ-u, kaže: „U turističkom sektoru, u tom pogledu, nije bilo ozbiljnijih pomaka u zadnjih 10 godina. Godine 2009. u statističkoj regiji Jadranska Hrvatska ostvareno je 96% svih noćenja, dok je ta brojka 2019. godine iznosila 93%. Iz ovoga je razvidno da postoji golem potencijal za razvoj i promociju kontinentalnog dijela Hrvatske kao turističkog odredišta. Isto tako veliki potencijal daje i trenutno vrlo koncentrirana sezonalnost. “

Godine 2021. broj ostvarenih turističkih noćenja povećao se za 78% u odnosu na prethodnu godinu, premašujući tako razinu od 75% noćenja ostvarenih 2019. godine. „Hrvatska je tako ponovno nadmašila svoje turističke konkurente“, kaže nam Jović. „Oporavkom su se, primjerice, Italija i Grčka uspjele vratiti na 49% noćenja ostvarenih pretpandemijske 2019. godine; Španjolska na približno 38% te Turska na približno 69%.“

U financijskom smislu, prihodi od međunarodnog turizma 2021. godine dosegli su iznos od 9,1 mlrd. eura, što čini 87% prihoda ostvarenih 2019. godine. Većina posjetitelja dolazi nam iz Njemačke, Slovenije, Austrije, Italije i Poljske.

Tijekom prvih devet mjeseci 2022. godine, strani su se dolasci i noćenja u odnosu na prethodnu godinu povećali za 36% odnosno 28%, čime su dosegnute razine od 89% odnosno 97% dolazaka i noćenja ostvarenih 2019. godine – što ukazuje na zatvaranje jaza ali i na to da će rezultati na razini cijele godine, u smislu fizičkih pokazatelja, biti jednaki ili gotovo jednaki pretpandemijskim rekordima.

„Najnoviji podatci ukazuju na trend nastavka snažnog oporavka i u 2022. godini – prvoj godini nakon 2019. u kojoj turistički sektor posluje u punom kapacitetu bez ikakvih ograničavajućih mjera za suzbijanje pandemije,“ navodi Jović. „A očekuje se da će ova godina s lakoćom nadmašiti 2019. u smislu financijskog priljeva iako će to u velikoj mjeri biti i posljedica porasta cijena.“

Izazovi s kojima se hrvatski turizam suočava

Iako se može činiti da se na dobro poznatoj jadranskoj obali uspješni rezultati ostvaruju s lakoćom, koncentriranost turističke djelatnosti na tom području dobar je razlog za zabrinutost Ministarstva turizma Republike Hrvatske.

U kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju, ovaj se sektor suočava i s nekoliko dodatnih izazova, koji uključuju porast cijena ulaznih troškova kao što su troškovi  energije i nedostatak radne snage.

Jedan od čimbenika privlačnosti Hrvatske ogledao se u nižim cijenama za turiste u odnosu na konkurentska odredišta. Porast cijena može dovesti do pada turističkih pokazatelja u slučaju da se na takvu situaciju ne odgovori podizanjem razine kvalitete ponude.

Pokušavajući se suočiti s ovim nepovoljnim okolnostima, hrvatska je Vlada turizam učinila glavnim uporištem Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. godine.

Nova strategija za 2030. godinu

Plan razvoja usklađen je s UN-ovim ciljevima održivog razvoja te se njime općenito nastoji povećati BDP po glavi stanovnika, kao i opći životni standard ljudi u Hrvatskoj.

Cilj je ovog plana jačanje turističkog sektora i  širenja lanca vrijednosti  na cijeli sektor gospodarstva.

Ministarstvo turizma Republike Hrvatske predstavilo je i nacrt dokumenta Strategija 2030., u kojem je naglasak na razvijanju održivog cjelogodišnjeg turizma.

Planom su predviđena financijska sredstva za projekte usklađene s četirima glavnim ciljevima ministarstva:

• aktiviranje cjelogodišnjeg i regionalno uravnoteženijeg turizma – podrška područjima s manjim brojem posjetitelja radi produljivanja turističkih aktivnosti i izvan vrhunca sezone
• očuvanje okoliša, prostora i klime – uvođenje zelene agende u turističku ponudu zemlje
• konkurentan i inovativan turizam – postizanje boljih standarda za turističke djelatnike i korisnike, te podrška unaprjeđivanju strukture i kvalitete smještaja
• otporan turizam – uz unapređenje modela upravljanja temeljenog na podatcima.

Financiranje oporavka i otpornosti

Pod ruku s ovim općim ciljevima ide i plan namjenskog financiranja iz EU fondova koji će Hrvatskoj pomoći da se osovi na noge nakon pandemije bolesti COVID-19. Sredstva u iznosu od 290 milijuna eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost EU-a namijenjena turističkom sektoru utrošit će se na podršku digitalnoj i zelenoj agendi koje će zemlji pomoći na putu ukupnog oporavka od posljedica pandemije bolesti COVID-19.

„Ukupno 60 % ovih sredstava predviđeno je za poticanje izravnih poduzetničkih ulaganja u privatni sektor,“ navodi Jović, „dok će preostali dio biti namijenjen ulaganjima u javnu turističku infrastrukturu.“

Dostupno je i dodatnih 90 milijuna eura za sufinanciranje maloga i srednjeg poduzetništva putem Kohezijskog fonda EU-a, u okviru namjenskog plana koji se provodi od 2021. do 2027. s ciljem ispravljanja neravnoteže među državama članicama.

Snažan poslijepandemijski oporavak, inicijative za promjene uz podršku Vlade RH i mogućnosti financiranja kroz institucije EU-a zajedno predstavljaju snažne prilike u hrvatskom turističkom sektoru. Ova se industrija nalazi na prekretnici te joj je potrebno aktivno upravljanje kako bi se izbjegle bilo kakve negativne posljedice masovnog turizma po dobrobit lokalnog stanovništva.