Naša duga povijest uzimanja zemljišnih i vodnih resursa zdravo za gotovo počinje uzimati svoj danak. Poljoprivrednici traže zdravija tla kako bi mogli ostvarivati dobar urod dok potrošači traže kvalitetnije poljoprivredne proizvode. Za to vrijeme svijet budno prati dostupne zalihe vode.

Rješenje ovih briga nalazi se u regenerativnoj poljoprivredi. Sada kad se nalazimo na prekretnici prirodoslovlja, koncept regenerativne poljoprivrede prelazi put od potpune nepoznatosti do najšire prihvaćenosti, noseći sa sobom obećanja o poboljšanom zdravlju tla, kvalitetnijim poljoprivrednim proizvodima i nižim emisijama.

U srcu regenerativne poljoprivrede naglasak je na oporavljanju tla za što nam na raspolaganju stoje brojne metode. Iako je kao koncept nastala u 1980-im godinama, najnoviji tehnološki razvoj unaprjeđuje mogućnosti poljoprivrednika i prehrambenih tvrtki za primjenu regenerativnih tehnika. Posljedica su svega navedenog poboljšano zdravlje tla i kvalitetniji poljoprivredni proizvodi.

Promjena počinje već u samom tlu

Snažno potaknuta potražnjom potrošača, organska poljoprivreda polako ulazi u sferu opće prihvaćenosti. Prakse organske poljoprivrede uzimaju sve više maha, na što ukazuje i složena godišnja stopa rasta od 5,5 % (2020. – 2026.).

Na samome tlu poljoprivrednici primjenjuju metode koje maksimalno smanjuju poremećaje tla. Jedna od tih metoda, nazvana uzgoj bez obrade (engl. „no-till” poljoprivreda), umjesto narušavanja prirodne ravnoteže tla, za sadnju poljoprivrednih kultura upotrebljava izravno bušenje. Uzgoj bez obrade na globalnoj će razini omogućiti oporavljanje 204 milijuna hektara obradivih površina do 2026. godine.

Poljoprivrednici upotrebljavaju i pokrovne usjeve: sijući brzorastuće kulture kao što su raž ili heljda kako bi, prije sadnje planirane prehrambene kulture, u tlo dospjelo što više hranjivih tvari.

Još jedna od organskih metoda oporavljanja zdravlja tla primjena je sustava s usjevima i stokom, u kojemu se sade kulture koje hrane tlo, a njima se, pasući ih, hrani stoka. Ovakvim se praktičnim kružnim razmišljanjem učinkovito rješavaju dva problema odjednom.

Poljoprivreda potpomognuta tehnologijom

Kao i promjene u ručnom načinu obrade tla, tehnološki razvoj podržava napredak regenerativne poljoprivrede na njezinu putu prema općoj prihvaćenosti.

Kao što je slučaj u mnogim drugim djelatnostima, umjetna inteligencija i ovdje ima potencijala za dobar utjecaj. AI se već upotrebljava pri analizi podataka dobivenih od minijaturnih senzora postavljenih među usjevima, za dobivanje uvida koji poljoprivrednicima mogu biti od koristi u stvarnom vremenu.

Slučajevi upotrebe senzora ili umjetne inteligencije uključuju praćenje stupnja dozrelosti usjeva, kao i „inteligentno” prskanje gnojivima i pesticidima, automatsko uklanjanje korova i ocjenjivanje dobivenih plodova prije prodaje prehrambenim tvrtkama.

Senzori mogu pratiti i promjene meteoroloških uvjeta, mjeriti razinu zagađenja i otkriti prisutnost nametnika, smanjujući tako potrebu za primjenom kemikalija na cijeloj površini tla kojom se potencijalno narušava njegovo zdravlje. Umjetna se inteligencija upotrebljava pri radu automatskih poljoprivrednih strojeva, poput traktora, bespilotnih letjelica i robota, čime se povećava učinkovitost i održivost.

Digitalna se tehnologija aktivno upotrebljava i u najvažnijim područjima kartiranja usjeva i tala, otkrivanja nestašice vode, praćenja razina vlažnosti, najezdi nametnika te razina mikrobioma i ugljika. Dva su uspješna primjera primjene iz ovog područja sustav senzora GroundOwl tvrtke EarthOptic, alat za mjerenje gustoće tla koji kombinira upotrebu senzora zbijenosti tla i strojnog učenja, te platforma Easy iz tvrtke Agricolus, temeljena na računalnom oblaku za preciznu primjenu u poljoprivredi.

Regulatorno okružje

Regulatorno se okružje na globalnoj razini sve više okreće prema podržavanju rasta sektora regenerativne poljoprivrede. Očekuje se da će strategija zelenog plana na razini Europe prehrambeni lanac vrijednosti preusmjeriti prema održivim praksama. Cilj je strategije EU-a Od polja do stola (F2F) pretvoriti 25 % poljoprivrednog zemljišta EU-a u organsko poljoprivredno zemljište do 2030.

U Ujedinjenom Kraljevstvu uveden je niz mjera poticanja, kojima se poljoprivrednike nagrađuje za aktivno sudjelovanje u projektima koji donose prednosti za okoliš, poput sadnje usjeva na zapuštenim zemljištima tijekom zimskih mjeseci. Nagrade će se dodjeljivati u etapama, te se očekuje da će potaknuti zemljoposjednike na zaštitu divlje faune, oporavljanje tla i hvatanje CO2 iz atmosfere.

U SAD-u, Zakon o poljoprivredi iz 2018. godine uključuje mjere za poticanje očuvanja tla i organske poljoprivrede, kao i poticanje lokalne i regionalne proizvodnje poljoprivrednih prehrambenih proizvoda.

Istodobno se u Indiji provodi program Bharatiya Prakritik Krishi Paddhati, kao dio centralizirano financiranog plana Paramparagat Krishi Vikas Yojana, kojim se promiču prakse prirodnog uzgoja recikliranjem biomase na samoj lokaciji poljoprivrednoga gospodarstva.

U Kini se Nacionalni plan razvoja održive poljoprivrede najviše bavi smanjenjem upotrebe kemijskih sredstava u poljoprivredi, što dovodi do povećane sigurnosti hrane te povećava razinu usvojenosti organskog načina uzgoja poljoprivrednih kultura, a poljoprivrednicima se nude i financijski poticaji za smanjivanje ugljičnog otiska poljoprivredne proizvodnje.

Regenerativna poljoprivreda diljem svijeta donosi potpunu promjenu načina proizvodnje hrane, obećajući zdraviju budućnost i stvarajući pritom bogatstvo novih mogućnosti u prehrambenom sustavu.

Preuzmite sažetak izvješća