PBZ vidi velike prilike u uvođenju eura u Hrvatskoj
“Pridruživanjem jedinstvenoj europskoj valuti uklonit će se valutni rizik i smanjiti troškovi poslovanja za banku i njezine klijente”, kaže predsjednik Uprave Dinko Lucić.
07/03/2023
Svečani događaj koji je počeo u ponoć 31. prosinca 2022. – kada je hrvatska kuna ustupila svoje mjesto euru – označio je kraj rekordnog dvogodišnjeg sprinta za uvođenje jedinstvene valute u 20. državu članicu europodručja.
Ovo je bio najbrži prelazak iz nacionalne valute u euro dosad. Za Dinka Lucića, predsjednika Uprave Privredne banke Zagreb (PBZ), supsidijara Intese Sanpaolo, to je predstavljalo veliki uspjeh za banku – čiji je svaki organizacijski dio pridonio ovom složenom i ogromnom projektu – i za samu Hrvatsku.
„Projekt je bio sveobuhvatan”, rekao je Dinko Lucić. „Oformili smo 19 radnih timova kako bismo pokrili svaki aspekt poslovnih procesa banke“.
„Klijente je bilo potrebno obavijestiti o nadolazećim promjenama putem općih i individualnih obavijesti. Trebali smo organizirati usluge korisničke podrške, educirati zaposlenike banke, prilagoditi procese i pripremiti informativne materijale za naše klijente”.
Čak i prije službenog prelaska Hrvatske na euro, zemlja je imala snažne gospodarske i financijske veze s eurozonom, zbog čega je konačno prihvaćanje eura bio prirodan korak.
Eurozona čini više od polovice hrvatske vanjske trgovine i oko dvije trećine izravnih inozemnih ulaganja u zemlji.
Bankarskim sustavom zemlje već dugo dominiraju lokalni supsidijari financijskih institucija eurozone. Više od polovice kredita i nešto manje od polovice depozita denominirano je u eurima – više nego u bilo kojoj drugoj zemlji izvan eurozone.
Sada kada se pridružila, Hrvatska je ravnopravna s vodećim europskim gospodarstvima u načinu na koji se određuju devizni tečajevi i kamatne stope.
„Članstvom u eurozoni eliminira se valutni rizik koji je bio jedan od glavnih izvora ranjivosti hrvatskoga gospodarstva”, kaže Lucić.
„Članstvo u eurozoni, naglašava, Hrvatskoj donosi i pristup „cjelokupnom skupu monetarnih instrumenata i operacija Europske središnje banke, kao i Europskomu stabilizacijskomu mehanizmu”.
U mjesecima koji su prethodili noći uvođenja eura, rekao je: „PBZ je obavio predopskrbu poslovnih subjekta s novčanicama i kovanicama eura prije samog uvođenja eura te je informirao klijente vezano za konverziju kunskih kredita u eurske, kamatnim stopama, konverziji depozita i transakcijskih računa.”
"Koristi od članstva u eurozoni bit će daleko veće od troškova. U kombinaciji s obilnim EU fondovima dostupnim već ove godine, ali i u srednjoročnom razdoblju, Hrvatska ima sjajnu priliku za izvrsne rezultate"
Dinko Lucić, predsjednik Uprave, PBZ
PBZ je o projektu prelaska na euro savjetovala Elena Kohutikova, koja je bila na čelu odbora za euro slovačke VUB banke tijekom uvođenja eura u Slovačkoj 2009. godine
Nakon završetka projekta, Lucić vjeruje da će koristi za klijente PBZ-a i banku postajati sve očitiji. A dodatni poticaj zasigurno će dati i istovremeno pristupanje šengenskom prostoru, čime se uklanja potreba za graničnim kontrolama između većine država članica EU.
Pojedincima i tvrtkama članstvo u eurozoni omogućit će da koriste svoju lokalnu valutu bilo gdje na području jedinstvene valute na kojem živi oko 350 milijuna stanovnika. Turizam, koji čini oko jedne petine hrvatskog bruto domaćeg proizvoda i koji se snažno oporavio nakon pandemije, također bi trebao profitirati od prelaska na euro i ukidanja graničnih provjera.
Olakšano kretanja roba i ljudi trebalo bi sniziti troškove poslovanja sa zemljama eurozone i povećati konkurentnost hrvatskih izvoznika.
U Hrvatskoj gospodarskoj komori procjenjuju da će članstvo u šengenskom prostoru donijeti izravnu korist od oko 100 milijuna eura za više od 5000 hrvatskih prijevoznika, dok iskustva drugih zemalja koje su ušle u eurozonu govore da bi obujam zračnog prijevoza mogao porasti za 10 posto tijekom prve dvije godine članstva.
Ova promjena – koja se poklopila s 10. obljetnicom ulaska Hrvatske u Europsku uniju – također će donijeti velike koristi i za PBZ. „Uvođenjem eura uklonjen je valutni rizik i valutno inudcirani kreditni rizik ”, rekao je Lucić.
„Uvođenje eura smanjuje regulatorne troškove banaka – smanjujući obveznu pričuvu s 9 % na 1 % – i ukida obvezu pokrića deviznih obveza deviznim potraživanjima To će uvelike smanjiti troškove poslovanja.”
I ne samo to: sada kada može deponirati svoj višak gotovine kod ECB-a, PBZ zarađuje pozitivnu kamatnu stopu na većinu svojih pričuva, dok je prije njegova kamatna stopa na višak likvidnosti bila nula.
Uvođenje eura također pojednostavljuje mnoge aspekte poslovanja PBZ-a – na primjer, uklanjanjem valutnih klauzula iz kreditne dokumentacije i omogućavanje banci da sva svoja lokalna i grupna izvješća priprema u istoj valuti.
U budućnosti Lucić vidi prilike za proširenje raspona usluga koje se nude, uključujući instrumente zaštite, financiranje trgovine i izvoza, ESG proizvode i povećani pristup tržištima kapitala.
Također vjeruje da će ova promjena omogućiti PBZ-u da učinkovitije surađuje sa svojim sestrinskim bankama grupe Intesa Sanpaolo kako bi ponudili zajedničke proizvode i usluge.
„Vrlo je jasno da će benefiti od članstva u eurozoni biti daleko veće od troškova”, izjavio je g. Lucić. „U kombinaciji s EU fondovima dostupnim već ove godine, ali i u srednjoročnom razdoblju, Hrvatska ima sjajnu priliku za izvrsne rezultate.”