Od 19. decembra/prosinca 2019. godine, kada je Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila Rezoluciju, obilježava se Međunarodni dan svijesti o gubitku i bacanju hrane. Glavni razlog zbog kojeg je donesena ova odluka jeste taj da se do 2030. godine smanje ogromne količine otpada od hrane, jer trenutno tokom jedne godine više od 17% ukupne hrane na globalnom nivou postane smeće. Gubici hrane su najčešće vezani za sam proces proizvodnje, pogrešno skladištenje, preradu ili transport, dok su za bacanje hrane najčešće uzročnici trgovci, uslužni sektor, te stanovništvo generalno. Otpad od hrane stvara ogroman pritisak na okolinu u kojoj živimo, jer se kao posljedica stvara onečišćena zemlja, voda i zrak.

Potražnja – Gubici – Bacanje

Začarani krug koji nastaje u lancu – prekomjerna potražnja za hranom – najčešće u razvijenim zemljama, a čiji je ishod između ostalog i bacanje hrane, stvara i dvije pojave koje prvo rezultiraju ogromnim gubicima u procesima proizvodnje, te drugo stvaraju 1,4 miliona hektara zemlje na kojoj se proizvodi hrana a koja se nikada neće stići pojesti. Ovaj podatak govori da zbog prekomjerne potražnje koja se kreira iz nehata stvara ogromni gubitak bez da ta hrana nastavi svoj dalji put ka cilju tj. hrani koja će biti iskorištena. Kada je u pitanju bacanje hrane samo u Evropskoj uniji tokom jedne godine bude bačeno približno 59 miliona tona hrane što čini 131 kg po stanovniku, a tržišna vrijednost te hrane procjenjuje se na 132 milijarde eura (Eurostat, 2022.). S druge strane u svijetu svake noći više od 800 miliona ljudi ide na spavanje gladno, a oko 32,6 miliona ljudi sebi ne može priuštiti kvalitetan obrok svaki drugi dan. Prema podacima UNDP BiH u Bosni i Hercegovini u 2023. godini postoji 18.000 gladnih koji koriste usluge javnih kuhinja u BiH, što ne predstavlja ukupan broj jer nažalost nemaju svi mogućnost ili slobodu koristiti se uslugama istih.

Bosna i Hercegovina je specifična po pitanju gubitaka nastalih od hrane ili bacanja iste. Naime u BiH je donedavno svaki proizvođač hrane koju odluči donirati uz to morao plaćati i PDV od 17% što je im je stvaralo ogromne gubitke i vječitu dilemu da li hranu donirati ili uništiti jer je njeno uništenje bilo mnogo jeftinije. Samo u BiH  prethodnim godinama bilo je uništavano hrane u prosječnoj vrijednosti oko 126 miliona KM godišnje tj. oko 700.000 obroka dnevno. Uništena hrana pored gubitaka proizvođačima, u mnogome je uticala i na okoliš jer se ona morala na kraju negdje odlagati. Ove godine u BiH je zvanično donesen Prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dodatu vrijednost uz kojeg će svi proizvođači biti oslobođeni plaćanja PDV-a na doniranu hranu, a koju će donirati registrovanim javnim kuhinjama. Nažalost taj Zakon se još uvijek nije počeo sprovoditi te s tim u vezi mi kao kompanija ovim putem pozivamo i druge učesnike na tržištu, medije, klijente i stanovništvo generalno  da zajedničkim snagama podignemo svijest i ubrzamo sprovođenje navedenog Zakona.

Svi zajedno možemo raditi na podizanju svijesti kada je hrana u pitanju, moramo razmišljati kako tu hranu proizvodimo, kako konzumiramo i na kraju kako je odlažemo. Na ovome moramo raditi svi zajedno:

• Kompanije – proizvođači
• Distributeri
• Prodavači (marketi)
• Ugostiteljski djelatnici
• Krajnji potrošači

Šta smo naučili u periodu 2020. – 2022. godine?

Pandemija Covid-19 pokazala nam je da prekomjerna kupovina rezultira ogromnim prije svega gubicima u procesima proizvodnje, a na kraju i bacanja hrane od strane stanovnika koji su je kupovali u velikim količinama pa se dešavalo da istekne rok ili se ta hrana zbog lošeg skladištenja pokvari i na kraju završi na deponijama ili na nekim drugim mjestima u okruženju. Pandemija nas je trebala naučiti kako proizvodimo hranu, kako je koristimo i na kraju da li je bacamo, a da li nas je naučila?

Šta možemo uraditi kako bismo smanjili gubitke koji nastaju u procesima proizvodnje, ali i  zbog bacanja hrane?

Donosimo nekoliko sigurnih prijedloga koje svi možemo u svojim domovima početi primjenjivati već danas:

• Planirajte vaše obroke jer u tom slučaju ostaci hrane su gotovo nemogući.
• Nosite hranu od kuće (na posao, trening, u školu, isl.) – svima ostane po neko jelo od večere ili ručka od dana prije – to je savršena hrana za vaš obrok dan poslije. Ne trošite dodatne novce za novu hranu, ne stvarate nepotrebnu potražnju, a na kraju ne bacate onu hranu koja vam je ostala.
• Pokušajte vaše dnevne kupovine promijeniti u sedmične, a kasnije sedmične u mjesečne tj. prorijedite kupovinu jer ćete na taj način smanjiti prekomjernu i nebitnu kupovinu namirnica.
• Zamrznite hranu – sarmice, punjene paprike, pa čak i neki kolači savršeni su kada se odlede i podgriju na laganoj vatri, stoga odvažite se i koristite vaš zamrzivač i za ove potrebe.
• Iskoristite ostatke hrane – da li ste probali stari hljeb iskoristiti za krušne mrvice? Napraviti istostirane kockice za juhu? Probajte, bit ćete oduševljeni.
• Ne bacajte prezrelo voće – ljudi sa ovih podneblja su od pamtivijeka iskorištavali svaki plod koji bi im se ponudio kako za pravljenje džema, likera ili kompota, raznih pekmeza, pa zašto bismo i mi bježali od tradicije? Ukoliko je ipak tradicija nešto što ne ide s vama, onda ukoliko imate prezrelo voće napravite si jedan vrhunski smoothie.
• Ne bacajte prezrelo povrće – pravite najukusnije krem juhe.
• DONIRAJTE HRANU – u BiH prema podacima UNDP-a trenutno egzistira 60 javnih kuhinja koje će primiti svu vašu hranu koja ima deklaraciju o porijeklu s naznačenim rokom trajanja. Isto tako u Sarajevu je tu i servis Tanjir/Tanjur više kojima uvijek možete donirati obroke koji vam ostanu, a oni će ih dalje preusmjeriti na ljude u potrebi.
• Nahranite životinje – sigurni smo da ostaci vaše hrane mogu biti savršeni obrok psima i mačkama koji žive na ulici, ali i pticama – golubovi uživaju u mrvicama starog hljeba. Nahranite ih.

Načina je mnogo, počnite već danas. Sačuvajmo Planet za održiviju budućnost!

Mi kao Banka

Danas na  dan 29. septembar/rujan Banka je odlučila podići svijest oko gubitka ili bacanja hrane na dva načina.

Interno – Pozvali smo sve zaposlenike da budu osviješteni, da paze prilikom kupovine hrane, njenog tretiranja, te na kraju bacanja. Kreirali smo neke zanimljive recepte koje smo podijelili putem internih kanala komunikacije.  

Eksterno – Pozvali smo klijente Banke iz domene Small Businessa da na 28.9.2023. godine koriste mobilno bankarstvo za svoja plaćanja, a mi ćemo za svaku obavljenu transakciju izdvojiti iznos od naknade za tu vrstu plaćanja i donirati Narodnoj kuhinji Stari Grad Sarajevo. S tim u vezi tokom tog dana od realiziranih transakcija izdvojen je iznos od 3.000,00 KM koji je doniran za poboljšanje rada ove javne kuhinje.