Pametni gradovi su ključ održive budućnosti
16/10/2023
U novom izvještaju predstavljamo kako umjetna inteligencija, Earth Observation i druge nove tehnologije omogućuju bolju otpornost, produktivnost i kvalitet života u gradovima.
Rhiannon Edwards
Gradovi budućnosti
Do 2050. godine, dodatnih 2,5 milijardi ljudi živjet će u urbanim područjima1. Budući da gradovi već sad proizvode 70 % svjetskih emisija2, razvoj pametnih urbanih centara postao je prioritet, a ujedno pruža i veliku priliku.
I javni i privatni sektor sudjelovat će u pokretanju promjenama za gradove budućnosti. Oba sektora već sad iz temelja promišljaju kako oblikovati gradski prostor u korist čovjeka uz istovremenu brigu o budućnosti naše planete.
Intesa Sanpaolo provela je istraživanje i utvrdila tri glavne teme – otpornost, kvalitet života i produktivnost – koje će poslužiti kao temelj gradova budućnosti, oblikovati sve od načina na koji zgrade funkcionišu do zaštite od bolesti.
Otpornost
Veća otpornost gradova je prioritet. To znači napajanje gradova zelenom energijom, što se već sada provodi.
Ali otpornost treba tražiti i u pojedinostima samog života grada. Primjena cirkularne ekonomije u proizvodnji, uz promovisanje lokalne proizvodnje, dijeljenja i ponovne upotrebe resursa, jedna je od najvećih promjena koje ćemo doživjeti u narednim decenijama.
Jedan su primjer zgrade kao odlagališta vrijednih resursa u svrhu dekarbonizacije. To znači da materijali koji se trenutno nalaze u zgradama ne napuštaju građevinski sektor. Međutim, kako se zgrade raspadaju i prestaju koristiti, upotrebljavat će se u budućim građevinskim projektima.
Područje upotrebe zgrada kao tzv. banaka materijala (engl. buildings as material banks – BAMB) naglo se razvija – svjetsko tržište koje se 2022. godine procjenjivalo na 438 miliona dolara, do 2030. godine narast će na 3,6 milijardi dolara3.
Drugi primjer promjena u smjeru otpornosti uključuje još jednu ključnu komponentu naših gradova: snabdijevanje hranom.
Poljoprivreda u kontrolisanoj okolini (engl. controlled-environment agriculture – CEA) i vertikalna poljoprivreda predstavljaju održive alternative tradicionalnim poljoprivrednim metodama i omogućuju gradovima smanjenje upotrebe vode i ugljičnog otiska. Hidroponika će napajati CEA sisteme i zauzimati sve veći udio na tržištu u bliskoj budućnosti. U poređenju s aeroponikom i akvaponikom, hidroponika je u 2022. godine imala najveći udio na svjetskom tržištu vertikalno uzgojenih proizvoda u smislu količine i vrijednosti, sa 63 % i 61 %4.
Kvalitet života
Poboljšan kvalitet života ljudi ključni je fokus razvoja budućih gradova. Arup je 2021. godine proveo istraživanje u kojem je koncept 15-minutnog grada poslužio za okvirnu procjenu „mogućnosti življenja” određenoga broja gradova tako što su ispitanici procjenjivali koliko im je vremena potrebno do osnovnih usluga.
Gradovi sa sadržajima unutar 15 do 20 minuta hoda ili vožnje biciklom stvaraju veću otpornost i poboljšan kvalitet života kao i povećanu produktivnost5. Iako imaju još toga za napraviti, europski gradovi već su među gradovima s najgušće raspoređenim osnovnim sadržajem na svijetu, uz dobru i brzu dostupnost.
Gradovi na drugim mjestima uključuju građane u dizajn grada promovišući aktivno učešće i saradnju između planera i stanovnika.
Jedna je primjer Melbourne u Australiji koji je predstavio Plan Melbourne 2017. – 2050. godine kako bi potaknuo rast grada. Planom su predviđene nove biciklističke staze
Gradovi sa sadržajima unutar 15 do 20 minuta hoda ili vožnje biciklom stvaraju veću otpornost i poboljšan kvalitet života kao i povećanu produktivnost.
za veću mobilnost i zdravlje građana, a uključuje i strategiju za razvoj 20-minutnih četvrti.
Chengdu u Kini predstavio je svoj plan Velikog grada kao model prema kojem bi cijela zemlja mogla preispitati i urediti svoja predgrađa. U njemu se ističe razvoj područja na periferiji grada koja mogu pružiti osnovne usluge dostupne za samo 15 minuta hoda.
Gradovi se koriste digitalnim tehnologijama za promicanje zdravlja građana uz povećanu izravnu intervenciju i preventivne mjere.
Zahvaljujući razvoju malih satelita koji su teški manje od 500 kg, sistem Earth Observation (EO) upotrebljava se u epidemiološke svrhe nakon pandemije bolesti COVID-19.
Historijski podaci, satelitske slike i statistički odnosi mogu pomoći zdravstvenim radnicima analizirati dinamiku i distribuciju bolesti u urbanim prostorima.
Veća upotreba EO satelita vođena je smanjenjem cijene do orbite. Ovaj opadajući trošak sam po sebi je zbog kružnih, modularnih lansirnih vozila koja ponovo koriste materijale, kao i naprednih senzorskih tehnologija.
Produktivnost
Povećana produktivnost u gradovima oslanjat će se na umjetnu inteligenciju (AI). AI može na potpuno nov način promovisati gradove i optimizirati njihovo funkcionisanje uz odluke donesene na temelju podataka.
Na primjer, AI utiče na način na koji se izgrađeno okruženje grije i hladi, putem interneta stvari koji upravlja sistemima grijanja, ventilacije i klimatizacije (HVAC).
HVAC sistem može predstavljati 40 % energetskih potreba zgrade tako da je to očito područje u kojemu je potrebna optimizacija6.
Umjetna inteligencija također može puno pouzdanije pratiti podatke o ugljiku i tako postaviti temelje za bolje iskorištavanje resursa. Svjetsko tržište tehnologija za praćenje emisija u gradovima procijenjeno je na 350 miliona dolara 2022. godine, a dosegnut će 1,5 milijardi dolara do 2030.godine7
Dijon je jedan od prvih gradova koji u stvarnome vremenu prati emisije ugljikova dioksida zahvaljujući mreži sonda postavljenih na zemlju, dok se u Torinu istražuje potencijal satelitskih slika za generisanje pokazatelja koji omogućuju pametan i održiv urbani razvoj.
U konačnici, gradovi budućnosti omogućit će veći kvalitet života za građane, potaknuto tehnološkim napretkom i promišljenim pristupom planiranju i funkcionisanju naših gradova.
Izvor: Industry trends report Sustainable cities
