Projektiranje pametnih gradova

Projektiranje pametnih gradova

Kako primijeniti sisteme cirkularne ekonomije u kompleksnim gradskim okruženjima?

25/03/2020

Svjetski gradovi troše više od 75 posto naših prirodnih resursa i ispuštaju više od dvije trećine stakleničkih plinova. Stoga je poticanje gradova da bolje koriste svoje resurse i upravljaju svojim otpadom ključni korak za ostvarenje cirkularne ekonomije.


Gradovi su evoluirali do tako velike razine složenosti da bi se njihovo mijenjanje moglo činiti nemogućim. “Zapravo je riječ o tome da samo počnete negdje i počnete od malih koraka”, kaže Sarah O'Carroll, voditeljica vladinih i gradskih mreža u Fondaciji Ellen MacArthur, organizaciji posvećenoj unapređenju cirkularne ekonomije. “Grad Toronto razvio je plan cirkularne javne nabavke. Grad Amsterdam je razvio akcijski plan zajedničke ekonomije.”


Neki su gradovi oportunistički nastrojeni. Na primjer, San Francisco je prilikom ponovnog prekrivanja svih svojih općinskih zgrada odlučio pobrinuti se da korišteni materijali budu iz recikliranih izvora. “Moramo razmišljati o gradu na holistički i sistemni način”, kaže O'Carroll. “Stvari ne funkcionišu u silosima, već su dio velikih složenih sistem.”

Sarah O’Carroll, voditeljica vladinih i gradskih mreža pri Fondaciji Ellen MacArthur


Cjelokupni rad Fondacije Ellen MacArthur se fokusira na tri načela: projektiranje otpada i onečišćenja; korištenje proizvoda i materijala što je duže moguće; i regeneriranje prirodnih sistema. Svi ti pristupi se primjenjuju ​​pri projektiranju gradova za budućnost, kaže O’Carroll.


Fondacija također stoji iza Cirkularne ekonomije 100, mreže organizacija koje zajedno rade na razmjeni ideja o izgradnji novog sistema. Grupa uključuje kompanije poput Googlea i Ikee kao i gradove poput Toronta i Londona. Milano se također nedavno pridružio.


Prije toga, Milano je već provodio cirkularnu ekonomiju kako bi uklonio otpad od hrane a svojim nagradama za Green Carpet je povećao svijest o održivosti u modernoj industriji.

Grad je već postavio neke prioritete – na primjer, zasaditi tri miliona stabala do 2030. – kao i pilot šemu za pokriveno milansko tržište kako bi cijeli svoj lanac opskrbe i sistema napravili cirkularnim.
“Naravno, ima toliko toga za učiniti, ali vjerujemo da će partnerstvo sa organizacijama u gradu doista napraviti razliku”, kaže Lucia Scopelliti, voditeljica jedinice za ekonomsko planiranje grada Milana.


Lucia Scopelliti, voditeljica jedinice za ekonomsko planiranje grada Milana


Maksimalni iznos za cirkularnu ekonomiju Intesa Sanpaolo – kreditna sredstva od 5 milijardi eura-i laboratorij za cirkularne energiju, također sa sjedištem u Milanu, osnažuju gradove i poduzeća da prihvate i primijene prakse cirkularne ekonomije.


“U našem Laboratoriju za cirkularnu ekonomiju možemo upoznati poduzetnike, možemo razviti nova rješenja i ponuditi sistemski pristup tranziciji”, kaže Carlo Cavedon iz Odjela za cirkularnu ekonomiju Inovacijskog centra Intesa Sanpaolo. “Budući da smo banka realne ekonomije, banka koja radi sa malim i srednjim poduzećima, velikim poduzećima i institucijama, to nam omogućuje da prođemo kroz nevjerojatan kolektivni put. Svi bi se trebali priključiti tome. ”


Kako bi trebao izgledati cirkularni grad? “Cirkularni grad bi funkcionirao na obnovljivoj energiji, imao bi zgrade koje su modularne i s vremenom mogu promijeniti svoju funkciju i način rada”, kaže Sarah O'Carroll. “Imali bismo zajedničke prijevozne kapacitete, ne bismo imali osobna vozila za jednokratnu upotrebu … i puno zelenih površina i urbanu poljoprivredu.”
Lucia Scopelliti, voditeljica jedinice za ekonomsko planiranje u Milanu, vjeruje da će grad doživjeti mnogo promjena u sljedećih 10 godina – većinom zbog danas primijenjene prakse cirkularne ekonomije. “Grad se već promijenio u posljednjih 10 godina. Doživjeli smo stvari koje su u to vrijeme bile revolucija, a sada se smatraju običnim. ”

Carlo Cavedon, Odjel za cirkularnu ekonomiju Inovacijskog centra Intesa Sanpaolo