Ko smo mi
Ko smo mi
Historija banke
UPI Banka je 1972. godine osnovana kao interna banka poslovnog sistema Udružene poljoprivrede, prehrambene industrije i prometa, s ciljem da podrži poslovanje ovih sektora, koji su u to vrijeme zapošljavali preko 35.000 radnika. Po istom principu organizovane su interne banke i u drugim sektorima, a UPI Banka je spadala u red najjačih.
Od 1990. godine nastupa nova faza u razvoju UPI Banke, kada je registrovana kao dioničko društvo i u većinskom je državnom vlasništvu (92 posto). Banka počinje sa širenjem mreže klijenata pravnih lica, sa fokusom na sektor malog i srednjeg poduzetništva.
U toku rata u BiH od 1992.-1996.godine UPI Banka je i u teškim uslovima održala svoje poslovanje.
Već 2000.godine godine Banka je putem emisije dionica u potpunosti prešla u ruke privatnog kapitala, i prije nego što je stupio na snagu Zakon o privatizaciji. UPI Banka je među prvima u BiH dobila certifikat od Agencije za osiguranje depozita BiH.
Za dalje povećanje kapitala i razvoj Banke značajno je dobivanje kreditne linije od Evropske banke za obnovu i razvoja (EBRD), a od 2003. godine ova finansijska institucija postaje i jedan od većinskih dioničara UPI Banke. UPI Banka je pet godina zaredom svojim dioničarima isplaćivala dividendu, a nakon ulaska EBRD-a u vlasničku strukturu dobit se usmjerila u kapitalno jačanje.
UPI Banka je uključena u SWIFT od 1997. godine, a u mrežu WESTERN UNION od 2002. godine.
Najznačajniji poslovni događaj u 2005. godini, koji otvara novu etapu u razvoju Banke, je promjena njene vlasničke strukture i uključivanje strateškog partnera Banca Intesa (Italija) kao većinskog dioničara.
Početkom 2005. godine poduzete su aktivnosti za odabir strateškog partnera Banke i upućeni pozivi potencijalnim investitorima za dostavu ponuda za kupovinu većinskog paketa dionica. Na ovu inicijativu se odazvalo šest bankarskih kuća. U drugom krugu izbora, predstavnici četiri bankarske institucije su obavili due dilligence UPI Banke, nakon čega su dostavljene ponude.
Konzorcij većinskih dioničara UPI Banke odabrao je ponudu Banca Intesa kao najpovoljniju i pristupilo se pribavljanju potrebnih odobrenja od regulatora u BiH i Italiji. Poslije dobivanja neophodnih saglasnosti od Agencije za bankarstvo FBiH i Centralne banke Italije, 12. decembra 2005. godine na Sarajevskoj berzi (SASE) je obavljena kupoprodajna transakcija i Banca Intesa je postala vlasnik 35,03% dionica UPI Banke. Banci Intesa su svoj vlasnički udio u blokovskim transakcijama prodali Sarajevska pivara d.d. Sarajevo, Klas d.d. Sarajevo, Bosna Re d.d. Sarajevo i Coning d.d. Varaždin (Hrvatska).
Skupštine dioničara UPI Banke d.d. Sarajevo i LT Gospodarske banke d.d. Sarajevo, održane dana 18.06.2007. godine, donijele su konačnu Odluku o pripajanju LTG banke UPI Banci s danom 31.7.2007. godine. Nova integrirana Banka je nastavila poslovati pod imenom UPI Banka.
Postupak pripajanja LTG banke UPI Banci pokrenule su članice Grupe Intesa Sanpaolo, Privredna banka Zagreb d.d. (PBZ), kao većinski vlasnik LTG banke sa 66,99% glasačkih prava i Intesa Holding International Luxembourg (IHI) kao većinski vlasnik UPI Banke sa 81,18% glasačkih prava.
Nakon pripajanja, po predloženom omjeru zamjene, u vlasničkoj strukturi nove UPI Banke, Grupa Intesa Sanpaolo je postala vlasnik ukupno 77,17% redovnih dionica UPI Banke s glasačkim pravima (od toga 58,22% IHI, a 18,95% PBZ), dok je preostalih 7,17% ostalo u vlasništvu EBRD-a i 15,66% u vlasništvu manjinskih dioničara.
U toku 2011. godine, Intesa Sanpaolo Grupa je stekla dodatne dionice, uključujući i dio u vlasništvu EBRD-a, te je postala vlasnik 94,92 % ukupnog broja dionica Intesa Sanpaolo Banke d.d. Bosna i Hercegovina.
Unutar Grupe Intesa Sanpaolo, kojoj i ova Banka pripada, u toku 2015. godine provelo se restrukturiranje promjenom kontrole nad supsidijarnim društvom sa sjedištem u Bosni i Hercegovini, Intesa Sanpaolo Bankom d.d. Bosna i Hercegovina. Restrukturiranje se provelo na način da je umjesto cjelovitog kontrolnog paketa dionica emitenta ISP BIH koji je bio u vlasništvu Intesa Sanpaolo Holding International S.A. Luxembourg, kupoprodajom, taj paket stekla Privredna banka Zagreb d.d.
Tako je sredinom 2015. godine Privredna banka Zagreb d.d. nakon sticanja 94.94% od ukupno emitovanih dionica s pravom glasa, postala novi vlasnik Intesa Sanpaolo Banke d.d. Bosna i Hercegovina.
Cilj donošenja ovakve odluke je postizanje optimalnih sinergijskih učinaka koji se mogu postići između Privredne banke Zagreb d.d. i Intesa Sanpaolo Banke d.d. BIH nakon prijenosa kontrolnog paketa dionica.
U skladu sa odlukom Strateškog komiteta Grupe Intesa Sanpaolo, 14.01.2008. godine javnosti je predstavljen program re-brandinga, kojim je usklađen imidž svih banaka članica Grupe. U skladu sa usvojenim programom UPI Banka je dobila novo ime Intesa Sanpaolo Banka Bosna i Hercegovina. Formalno-pravna procedura za preregistraciju je okončana i od tada na tržištu posluje Intesa Sanpaolo Banka Bosna i Hercegovina.
Intesa Sanpaolo u 12 zemalja regiona centralne i istočne Evrope i mediteranskog bazena, posluje kroz svoje direktne banke podružnice putem 1.400 poslovnica i sa 8,4 miliona klijenata.
Intesa Sanpaolo ima stratešku međunarodnu prisutnost s oko 1.100 podružnica i 7,5 miliona klijenata, uključujući podružnice koje posluju u komercijalnom bankarstvu u 12 zemalja srednjeistočne Europe i Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike, te međunarodnu mrežu stručnjaka za podršku korporativnim klijentima u preko 25 zemalja, osobito na Bliskom Istoku i Sjevernoj Africi, te u onim područjima gdje su talijanske tvrtke najaktivnije, kao što su Sjedinjene Države, Brazil, Rusija, Indija i Kina.
Intesa Sanpaolo Banka Bosna i Hercegovina opslužuje više od 170.000 klijenata, a pokriva cijeli teritorij Bosne i Hercegovine mrežom svojih poslovnica i bankomata.
Dugoročno opredjeljenje Intesa Sanpaolo Banke Bosna i Hercegovina je da visokim kvalitetom svojih usluga zadrži postojeće klijente i sa njima kontinuirano radi na povećanju obima saradnje, a novim i potencijalnim klijentima pruži proizvode i usluge u skladu sa njihovim potrebama.
Za ispunjenje tog cilja biće potrebno izvršiti dokapitalizaciju, obezbijediti dugoročne kreditne linije uz povoljne uslove, proširiti poslovnu mrežu i ponuditi atraktivne proizvode. Veći nivo tehničke opremljenosti, povećanje broja zaposlenih i njihova edukacija, sve su to ciljevi koji treba da dovedu do jačanja Banke, te ponude kvalitetnije i povoljnije usluge klijentima i na taj način omoguće zauzimanje većeg tržišnog udjela u BiH.