• No suggestions

Posvećeni umjetnosti

Artemisia Gentileschi: Cezarov duh u duši žene

Nova izložba u muzeju Gallerie d’Italia u Napulju slavi izniman rad uspješne renesansne umjetnice koja je svojim ženskim subjektima podarila snagu i hrabrost

06/04/2023

Prije no što je Artemisia Gentileschi napunila 20 godina, njezin otac Orazio, koji je i sam bio slikar, napisao je pismo potencijalnom meceni u Firenci u kojem je preporučio njezine usluge. „Moja kći slika tri godine”, napisao je, „i već stvara takva djela kakva veliki majstori slikarstva nikad ne uspiju.” 

Na Orazijeve riječi nesumnjivo je utjecao očinski ponos. Međutim, slike koje je Artemisia izradila tijekom svoje karijere tako su posebne, a kustosi i kritičari danas ju toliko cijene da možemo reći da je njezin otac govorio istinu.  

Rođena je u Rimu 1593. godine, a život joj je bio ispunjen događajima i putovanjima te ga je provela u Firenci, Veneciji, Londonu i Napulju gdje je i radila. Godine koje je provela u posljednjem od tih velikih gradova tema su nove izložbe pod nazivom Artemisia Gentileschi u Napulju.

Uz otprilike 50 izloženih radova, izložba je očekivano postavljena u Gallerie d’Italia – Napoli, muzeju u vlasništvu bankarske grupacije Intesa Sanpaolo u Napulju. 

„Više znamo o vremenu koje je umjetnica provela u drugim gradovima nego u našem gradu”, rekao je Antonio Ernesto Denunzio, zamjenik ravnatelja muzeja Gallerie d’Italia – Napoli i jedan od kustosa izložbe. „No, tijekom postavljanja izložbe, uvidjeli smo da su godine koje je Artemisia provela u Napulju jednako zanimljive.” 

Osim kratkog vremena koje je provela u Londonu između 1638. i 1640. godine, Gentileschi se trajno nastanila u Napulju 1630. gdje je živjela sve do svoje smrti sredinom 1650-ih (točan datum smrti nije zabilježen). Imala je uspješan i nezavisan atelje, što je bila rijetkost za umjetnice toga doba, te je održavala veze s plemstvom i drugim uglednim mecenama diljem Europe.  

Postav izložbe Artemisia Gentileschi u Napulju uključuje istaknute slike nastale tijekom njezinog vremena provedenog u Napulju kao što su Sveta Katarina Aleksandrijska (iz zbirke muzeja Nationalmuseum u Stockholmu) te Judita i njena sluškinja s Holofernovom glavom (iz zbirke nacionalnog muzeja u Oslu). 

Giuseppe Porzio, jedan od kustosa izložbe, izjavio je: „Ono zbog čega se Artemisia ističe kao slikarica jest način na koji svoje ženske likove prikazuje kao junakinje, daje im snagu i hrabrost.”

"Gentileschi je bila uspješna slikarica, ali ne želimo isticati njezinu iznimnost. Želimo ju predstaviti uz bok suvremenicama i suvremenicima koji su u to vrijeme djelovali u Napulju"

Giuseppe Porzio, kustos, Artemisia Gentileschi u Napulju

U njezine subjekte ubraja se i biblijska Dalila prikazana na slici Samson i Dalila koja čini dio umjetničke zbirke Intese Sanpaolo i može se pogledati na izložbi. Slika prikazuje Dalilu sa škarama u ruci kako se dogovara s pratiljom prije nego što ljubavniku Samsonu odreže kosu i oduzme snagu koju mu je podario Bog.   

Artemisijinu je mladost obilježilo seksualno nasilje, kada ju je sa 17 godina silovao slikar Agostino Tassi, suradnik njezina oca, što je dobro zabilježeno u dokumentima toga vremena.

Uz pomoć Državnog arhiva u Napulju, izložba otkriva biografske podatke iz njezinog kasnijeg života. To uključuje i trudnoću njezine neudane kćeri Prudenzije, koja je bila jedino od petero Artemisijine djece koje je doživjelo odraslu dob, i brzinsko vjenčanje Prudenzije i djetetova oca.    

Među djelima uključenima u izložbu Artemisia Gentileschi u Napulju potrebno je istaknuti dva od tri golema platna koja je umjetnica naslikala za katedralu Pozzuoli (u antičkom obalnom gradu Pozzuoli nedaleko od Napulja) između 1635. i 1637. Radi se o djelima Sveti Januarije u amfiteatru u Pozzuliju i Sveti Prokul i Niceja, koje je restaurirano posebno za izložbu.  

Napulj je početkom 17. stoljeća bio drugi grad po broju stanovnika u Europi nakon Pariza, s više od 300.000 stanovnika. Gradom je tada vladala Španjolska, osim kratkog razdoblja između 1647. i 1648. kada su se Napolitanci, gnjevni zbog sve većeg oporezivanja, pobunili i proglasili republiku. Napulj je godinama na raspolaganje svojim vladarima stavljao velik broj oružja i vojnika za vrijeme Francusko-španjolskog rata.  

Artemisia je ponekad teško podnosila život u gradu, što je djelomično uzrokovalo njezin odlazak u Englesku. U pismu Andrei Cioliju, tajniku velikog vojvode od Toskane, 1636. napisala je: „Više ne želim ostati u Napulju, što zbog [utjecaja] rata, što zbog visokih troškova života.” 

Kustosi izložbe žele podijeliti što više takvih povijesnih crtica zajedno uz umjetnički kontekst. „Gentileschi je bila uspješna slikarica, ali ne želimo isticati njezinu iznimnost”, izjavio je Porzio. „Želimo ju predstaviti uz bok suvremenicama i suvremenicima koji su u to vrijeme djelovali u Napulju, od kojih su mnogi i sami bili zanimljivi u umjetničkom smislu.”    

Na izložbi će biti izložena djela umjetnika kao što su Massimo Stanzione, Paolo Finoglio, Francesco Guarino, Andrea Vaccaro i Annella de Rosa.

„Širenje znanja o talijanskim majstorima slikarstva ključna je sastavnica dugoročnog plana banke Intesa Sanpaolo naziva Progetto Cultura s ciljem promicanja kulturnog bogatstva kao pokretača društvenog rasta”, izjavio je Denunzio.

Možda bismo posljednju riječ trebali prepustiti Artemisiji. Godine 1649. rekla je kolekcionaru koji je smatrao da mu previše naplaćuje sliku: „Sa mnom Vaše Presvijetlo Gospodstvo ne može izgubiti jer ćete u duši žene pronaći Cezarov duh.”

Posjetitelji Gallerie d’Italia u Napulju moći će sami procijeniti koliko je taj duh bio sjajan.

IMAGES by PAOLO PELLEGRIN

=

IMAGES by PAOLO PELLEGRIN

 
Cesare Tacchi
(Roma 1940 - 2014)
La mano nei capelli, 1966
tintura per tessuti e pennarello su tele estroflesse su tavola, 99,5 x 70,6 cm
Collezione Intesa Sanpaolo
Alberto Burri
(Città di Castello 1915 - Nizza, Francia 1995)
Bianco Cretto, 1974
acrivinilico su cellotex, 74,5 x 100 x 1,5 cm
Collezione Intesa Sanpaolo
Fondazione Palazzo Albizzini-Collezione Burri, Città di Castello ©
Archivio Patrimonio Artistico Intesa Sanpaolo, Gallerie d’Italia - Napoli / foto Claudio Giusti, Firenze
Giosetta Fioroni
(Roma 1932)
Particolare della nascita di Venere, 1965
olio su tela, 100 x 200 cm
Collezione Intesa Sanpaolo
© Archivio Giosetta Fioroni
Archivio Patrimonio Artistico Intesa Sanpaolo, Gallerie d’Italia - Napoli / foto Studio Vandrasch, Milano

Podijelite članak

Više o temi

Paolo Scheggi: sadašnji sjaj zvijezde 60-ih godina 20. st.
Mokra krpa koja je pretvorena u remek-djelo
Tiepolo: nenadmašni majstor rokokoa