• No suggestions

Održivi razvoj

Pametni gradovi ključ su održive budućnosti

U novome izvješću predstavljamo kako umjetna inteligencija, Earth Observation i druge nove tehnologije omogućuju bolju otpornost, produktivnost i kvalitetu života u gradovima.

Rhiannon Edwards

18/08/2023

Gradovi budućnosti

Do 2050. godine, dodatnih 2,5 milijardi ljudi živjet će u urbanim područjima1. Budući da gradovi već sad proizvode 70 % svjetskih emisija2, razvoj pametnih urbanih centara postao je prioritet, a ujedno pruža i veliku priliku. 

I javni i privatni sektor sudjelovat će u pokretanju promjenama za gradove budućnosti. Oba sektora već sad iz temelja promišljaju kako oblikovati gradski prostor u korist čovjeka uz istovremenu brigu o budućnosti našega planeta.

Intesa Sanpaolo provela je istraživanje i utvrdila tri glavne teme – otpornost, kvalitetu života i produktivnost – koje će poslužiti kao temelj gradova budućnosti, oblikovati sve od načina na koji zgrade funkcioniraju do zaštite od bolesti.

 

Otpornost

Veća otpornost gradova je prioritet. To znači napajanje gradova zelenom energijom, što se već sada provodi.

No, otpornost treba tražiti i u pojedinostima samoga života grada. Primjena kružnoga gospodarstva u proizvodnji, uz promicanje lokalne proizvodnje, dijeljenja i ponovne upotrebe resursa, jedna je od najvećih promjena koje ćemo doživjeti u idućim desetljećima.

Jedan su primjer zgrade kao odlagališta vrijednih resursa u svrhu dekarbonizacije. To znači da materijali koji se trenutačno nalaze u zgradama ne napuštaju građevinski sektor. Naime, kako se zgrade raspadaju i prestaju služiti svrsi, upotrebljavat će se u budućim građevinskim projektima.

Područje upotrebe zgrada kao tzv. banaka materijala (engl. buildings as material banks – BAMB) naglo se razvija – svjetsko tržište koje se 2022. procjenjivalo na 438 milijuna dolara, do 2030. narast će na 3,6 milijardi dolara3.

Drugi primjer promjena u smjeru otpornosti uključuje još jednu ključnu sastavnicu naših gradova: opskrbu hranom.

Poljoprivreda u kontroliranoj okolini (engl. controlled-environment agriculture – CEA) i vertikalna poljoprivreda predstavljaju održive alternative tradicionalnim poljoprivrednim metodama i omogućuju gradovima smanjenje upotrebe vode i ugljičnoga otiska. Hidroponika će napajati CEA sustave i zauzimati sve veći udio na tržištu u bliskoj budućnosti. U usporedbi s aeroponikom i akvaponikom, hidroponika je u 2022. imala najveći udio na svjetskom tržištu vertikalno uzgojenih proizvoda u smislu količine i vrijednosti, sa 63 % i 61 %4.

 

Kvaliteta života

Poboljšana kvaliteta života ljudi ključni je fokus razvoja budućih gradova. Arup je 2021. proveo istraživanje u kojemu je koncept 15-minutnoga grada poslužio za okvirnu procjenu „mogućnosti življenja” određenoga broja gradova tako što su ispitanici procjenjivali koliko im je vremena potrebno do osnovnih usluga.

Gradovi sa sadržajima unutar 15 do 20 minuta hoda ili vožnje biciklom stvaraju veću otpornost i poboljšanu kvalitetu života kao i povećanu produktivnost5. Iako imaju još toga za napraviti, europski gradovi već su među gradovima s najgušće raspoređenim osnovnim sadržajima na svijetu, uz dobru i brzu dostupnost.

Drugi pak gradovi uključuju građane u projektiranje grada poticanjem aktivnoga sudjelovanja i suradnjom između urbanista i stanovnika.

Jedna je primjer Melbourne u Australiji koji je predstavio Plan Melbourne 2017. – 2050. kako bi potaknuo rast grada. Planom su predviđene nove biciklističke staze

 
Gradovi sa sadržajima unutar 15 do 20 minuta hoda ili vožnje biciklom stvaraju veću otpornost i poboljšanu kvalitetu života kao i povećanu produktivnost.

za veću mobilnost i zdravlje građana, a uključuje i strategiju za razvoj 20-minutnih četvrti.

Chengdu u Kini predstavio je svoj plan Velikoga grada kao model prema kojemu bi cijela zemlja mogla preispitati i urediti svoja predgrađa. U njemu se ističe razvoj područja na periferiji grada koja mogu pružiti osnovne usluge dostupne za samo 15 minuta hoda.

Gradovi se koriste digitalnim tehnologijama za promicanje zdravlja građana uz povećanu izravnu intervenciju i preventivne mjere.

Zahvaljujući razvoju malih satelita koji teže manje od 500 kg, sustav Earth Observation (EO) upotrebljava se u epidemiološke svrhe nakon pandemije bolesti COVID-19.

Povijesni podatci, satelitske slike i statistički odnosi mogu pomoći zdravstvenim radnicima analizirati dinamiku i distribuciju bolesti u urbanim prostorima.

Veća upotreba EO satelita potaknuta je padom cijene slanja u orbitu. To smanjenje troškova posljedica je modularnih lansirnih vozila izrađenih u skladu s načelima kružnoga gospodarstva koja ponovno iskorištavaju materijale te naprednih senzorskih tehnologija.

 

Produktivnost

Povećana produktivnost u gradovima oslanjat će se na umjetnu inteligenciju (AI). AI može na potpuno nov način promatrati gradove i optimizirati njihovo funkcioniranje uz odluke donesene na temelju podataka.

Na primjer, AI utječe na način na koji se izgrađeni okoliš grije i hladi putem interneta stvari koji upravlja sustavima grijanja, ventilacije i klimatizacije (HVAC).

HVAC sustav može predstavljati 40 % energetskih potreba zgrade tako da je to očito područje u kojemu je potrebna optimizacija6.

Umjetna inteligencija također može puno pouzdanije pratiti podatke o ugljiku i tako postaviti temelje za bolje iskorištavanje resursa. Svjetsko tržište tehnologija za praćenje emisija u gradovima procijenjeno je na 350 milijuna dolara 2022. godine, a dosegnut će 1,5 milijardi dolara do 2030.7

Dijon je jedan od prvih gradova koji u stvarnome vremenu prati emisije ugljikova dioksida zahvaljujući mreži sonda postavljenih na zemlju, dok se u Torinu istražuje potencijal satelitskih slika za generiranje pokazatelja koji omogućuju pametan i održiv urbani razvoj.

U konačnici, gradovi budućnosti omogućit će višu kvalitetu života za građane, potaknuto tehnološkim napretkom i promišljenim pristupom planiranju i funkcioniranju naših gradova.

 

Izvor: Industry trends report Sustainable cities

[1] Stranica 8.
[2] Stranica 10.
[3] Stranica 39.
[4] Stranica 29.
[5] Stranica 9.
[6] Stranica 52.
[7] Stranica 13.

Podijelite članak

Više o temi

Naša je ambicija postati banka s globalnim utjecajem.
Stefano Del Punta: zagovaratelj promjena i graditelj budućnosti
Luca Matrone o primjeni Platforme za ulaganje u klimu (CIP) u Africi