U Hrvatskoj su u 2021. godini cijene električne energije i prirodnog plina za kućanstva bile među najnižima u EU.

Nakon nedavnog skoka cijena plina i električne energije u Europi, 1. travnja 2022. godine, nakon što su Vlada i Hrvatska energetska regulatorna agencija uvele nove tarife, hrvatska su kućanstva pretrpjela snažan udarac. Unatoč vladinoj intervenciji i mjerama ublažavanja, kućanstva su pogođena prosječnim poskupljenjem cijena električne energije i plina od 10 % odnosno 16 %. Potonje, uz bok ekološkim promišljanjima, daje vjetar u leđa još jačem usmjeravanju na obnovljive izvore energije.

Obnovljivi izvori energije trenutačno čine oko 31 % kombinacije izvora energije u Hrvatskoj, od čega se 53,82 % koristi za proizvodnju električne energije; 6,59 % električne energije iz obnovljivih izvora koristi se u prijevozu, a 36,93 % za grijanje i hlađenje.

„Sa zadovoljstvom možemo konstatirati da su vjetar i sunce najbrže rastući izvori električne energije u Hrvatskoj. Budući da Hrvatska ima iznadprosječni geotermalni gradijent, koji je oko 60 % viši od europskog prosjeka, upotreba geotermalne vode u energetske svrhe mogla bi se dodatno iskoristiti”, kazala je Vedrana Jelušić Kašić iz Uprave Privredne banke Zagreb, člana Grupe Intesa Sanpaolo. Od 2023. godine postavljeni ciljevi za proizvodnju i korištenje obnovljive energije bit će revidirani kako bi udio energije iz obnovljivih izvora do 2030. godine bio 32 %. Kao i većina drugih zemalja EU-a, i Hrvatska ima cilj da 2050. godine energetska bilanca ide u korist obnovljivih izvora energije.

Jug zemlje koncentrirano je središte proizvodnje energije, dok je sjever najveći potrošač energije. Iz tog razloga i u Hrvatskoj postoji prilika za promišljanje i jačanje energetskog sustava, osiguravanje učinkovitog skladištenja i dosljedne isporuke krajnjim potrošačima.

„Osvježena” strategija energetskog razvoja
U veljači 2020. hrvatska je Vlada usvojila novu Strategiju energetskog razvoja s ciljem poboljšanja energetske sigurnosti, povećanja učinkovitosti i smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima. Program će također povećati lokalnu proizvodnju obnovljive energije, s ciljem da do 2050. godine udio energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije poraste na najmanje 65,6 %.

Prelazak na obnovljive izvore energije velikim se dijelom može opravdati činjenicom da Hrvatska uvozi oko polovice ukupne godišnje potrošene energije – oko 80 % svojih potreba za naftom i plinom i oko 30 – 40 % električne energije.

Unutar rastućeg sektora obnovljivih izvora projekti koji se najbrže razvijaju su oni u području energije vjetra i sunca gdje smanjeni trošak tehnologije čini projekte sve isplativijim.

Očekuje se da će 17,8 milijardi eura biti utrošeno na hrvatski energetski sektor u razdoblju do 2050. godine, od čega će oko 75 % izravno poboljšati elektroenergetski sustav. Samo će na energetsku mrežu biti potrošeno 2,4 milijarde eura. Između 2020. i 2050. kumulativno će 2,3 % BDP-a zemlje biti utrošeno na energetsku učinkovitost.

Geotermalna energija jedan je od novih obnovljivih izvora i stoga Hrvatska istražuje potencijale geotermalnih polja na sjeveru zemlje. Kada se razvije, geotermalna energija mogla bi nadopuniti proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije.

I doista, ako se ispravno generiraju i iskoriste u njihovu punom potencijalu, geotermalni bi izvori mogli proizvoditi energiju dostatnu za grijanje cijeloga glavnoga grada Zagreba. U Hrvatskoj je trenutačno u punoj funkciji samo jedna geotermalna elektrana.

Bude li sve išlo po planu, očekuje se da će energija vjetra do 2030. godine činiti 21,3 % proizvodnje električne energije, solarna energija 6,1 % a geotermalna energija 0,8 %, dok će udio hidroelektrične energije iznositi oko 44 % (blagi pad u odnosu na sadašnji udio od 46 %). Visokoučinkovita kogeneracija biomase i upotreba bioplina za proizvodnju električne energije isto će tako biti faktor u budućem energetskom miksu.

Potreba za većom energetskom raznolikošću i sigurnošću došla je do izražaja i ukrajinskom krizom i posljedičnim porastom cijena nafte i plina. U ožujku 2022. Europska komisija predložila je REPowerEU – krizni plan za povećanje otpornosti energetskog sustava u cijeloj EU s obzirom na invaziju.

To uključuje: (i) ublažavanje maloprodajnih cijena energije za podršku kućanstvima s niskim prihodima i drugim jako pogođenim subjektima; (ii) osiguravanje dovoljnog uskladištenog plina za pripremu država članica EU-a za sljedeću zimu; i (iii) aktivnosti usmjerene k uklanjanju ovisnosti Europske unije o ruskim fosilnim gorivima u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.

Posljednje se planira postići diverzifikacijom opskrbe plinom, većim uvozom ukapljenog (LNG) plina i cjevovoda od alternativnih dobavljača, većim obujmom proizvodnje i uvozom biometana i obnovljivog vodika te stvaranjem integriranog energetskog sustava EU-a, koji se uglavnom temelji na obnovljivim izvorima energije, većoj energetskoj učinkovitosti, elektrifikaciji i uklanjanju infrastrukturnih i regulatornih uskih grla.

Zauzvrat, Hrvatska je intenzivirala svoje napore kako bi osigurala veću opskrbu održivom energijom, posebno uz povećanu upotrebu vjetra i sunca. Dodijeljena sredstva EU-a usmjeravaju se na projekte koji podržavaju obnovljive izvore energije i veću energetsku učinkovitost, kako u industriji, tako i u privatnim kućanstvima. Energetska sigurnost jedan je od glavnih nacionalnih strateških prioriteta. Među rješenjima su proširenje nacionalnog skladištenja plina i povećanje kapaciteta plinovoda. Prvi hrvatski terminal za uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG-a), koji se nalazi na otoku Krku, počeo je s komercijalnim radom u siječnju 2021. Danas ima ključnu ulogu u omogućavanju sigurnije opskrbe energijom ne samo Hrvatske, već i susjedne regije. U travnju je tehnički kapacitet LNG terminala povećan na 338.000 kubičnih metara po satu uplinjavanja LNG-a.

LNG terminal isto je tako uveo novu nestandardnu uslugu za korisnike, postavši prvi koji je izvršio složenu operaciju pretovara LNG-a izravno s FSRU brodova na kamione.

Istražuje se i uloga vodika u energetskoj tranziciji Hrvatske, a nekoliko je projekata u tijeku. Vodik pomaže povećanju integracije obnovljivih izvora energije, može se koristiti za skladištenje energije i dekarbonizaciju transporta i industrijskog sektora. Hrvatska Vlada pokrenula je postupak za donošenje strategije za vodik za razdoblje 2021.-2025.

Rastuća proizvodnja obnovljive energije i veća učinkovitost resursa podržat će diverzifikaciju energetskih resursa zemlje uz mnogo manje štete za okoliš. „Privredna banka Zagreb spremna je sudjelovati u podržavanju ovakvih razvoja financiranjem javnih i privatnih projekata koji pridonose većoj energetskoj diverzifikaciji, sigurnosti opskrbe i nacionalnoj zelenoj tranziciji”, kazala je Vedrana Jelušić Kašić.

Državna električna energija prednjači tranzicijom
Ova je zelena tranzicija kamen temeljac Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kojim Hrvatska želi spojiti na mrežu 1,5 GW iz obnovljivih izvora energije do kraja 2024. godine i više od 2,5 GW novih obnovljivih elektrana do 2030. godine. Hrvatska drži više od 970 MW snage u vjetroelektranama, oko 100 MW u solarnim elektranama, 100 MW u biomasi i 50 MW u bioplinskim postrojenjima.

Zelenu tranziciju podupire HEP grupa, nacionalna državna energetska tvrtka – čije je zadnja i najveća pojedinačna investicija bila vjetroelektrana Korlat iz 2020. godine gdje je ukupna vrijednost investicija bila viša od 65 milijuna eura.

Od 2019. do 2021. HEP je investirao i u niz solarnih elektrana ukupne snage 23 MW i vrijednosti od oko 27 milijuna eura. Krajem 2021. godine HEP je osigurao razvoj i izgradnju još sedam solarnih elektrana snage 60 MW, s procijenjenom vrijednošću ulaganja od 50 milijuna eura.

Ukupno, HEP razvija projekte solarnih elektrana zbirne ukupne snage od 168 MW na 18 odabranih lokacija u različitim gradovima i općinama. Do 2030. godine HEP planira povećati udio obnovljivih izvora u vlastitoj proizvodnji električne energije za 50 %.

Kako se stvaraju obnovljivi izvori energije, kartiranje osjetljivih staništa za projekte solarnih elektrana i vjetroelektrana pokrit će cijeli teritorij zemlje do 2023. kako bi investitori mogli vidjeti koje su lokacije prikladne za razvoj obnovljivih izvora i gdje mogu očekivati potencijalni problem s mjerama zaštite divljih životinja.

PBZ financira obnovljive izvore energije
Privredna banka Zagreb pionir je u financiranju obnovljivih izvora energije (OIE) u Hrvatskoj, čiji je prvi projekt vjetroelektrane financiran prije više od deset godina.

„Drago mi je što se Privredna banka Zagreb, kao članica Grupe Intesa Sanpaolo, pridružila UN-ovoj inicijativi – Savezu banaka s nultom neto stopom emisija (engl. Net-Zero Banking Alliance) – s ciljem jačanja zajedničkih napora u borbi protiv klimatskih promjena i uvela #zelene kredite. Privredna banka Zagreb podržava svoje klijente u osmišljavanju novoga gospodarskog ekosustava, a zeleno i kružno gospodarstvo i održivi razvoj predstavljaju veliku priliku za sve dionike u gospodarstvu”, kazala je Vedrana Jelušić Kašić.

Banka posluje u skladu sa strateškim smjernicama grupe Intesa Sanpaolo. Posvećena je pitanjima zaštite okoliša, društva i upravljanja (ESG) u skladu sa Strategijom energetskog razvoja Vlade RH, a vođena je ciljevima EU-a za smanjenje emisije stakleničkih plinova, vezanih uz financiranje i razvoj projekata obnovljive energije.

PBZ je u proteklih 10 godina sudjelovao u osiguravanju više od 260 MW energije putem obnovljivih izvora, pretežno vjetroelektrana, ali i projekata biomase i bioplina. Odobrio je više od 220 milijuna eura zajmova za projekte obnovljivih izvora, uključujući financiranje projekata, refinanciranje i financiranje akvizicija. Trenutačno nepodmireni iznos kredita za projekte OIE-a iznosi više od 160 milijuna eura.

Nedavno je PBZ bio ovlašteni vodeći aranžer u procesu akvizicije dviju vjetroelektrana – Danilo (44MW) i Rudine (34MW) hrvatskog investitora Professio Energia. Refinanciranjem je PBZ tvrtki Professio Energia osigurao stabilnu platformu za dugoročno poslovanje i daljnji razvoj obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj.