Preobražaj modne industrije pomoću cirkularne ekonomije

Preobražaj modne industrije pomoću cirkularne ekonomije

Modna industrija jedan je od najvećih zagađivača okoliša na planetu. Intesa Sanpaolo Banka pomaže joj preobraziti se pomoću cirkularne ekonomije.

Od energije i vode korištene za proizvodnju vlakana do ogromnih količina jednokratnih, „brzih” modnih artikala koji završe na smetljištu, u ovome trenutku Zemlja plaća cijenu naše odjeće. 

Modna industrija jedan je od glavnih krivaca za aktuelnu ekološku krizu. Odgovorna je za 10 % svjetske emisije ugljika što je više od svih međunarodnih letova i cjelokupnog pomorskog prometa. Ovim bi tempom količina stakleničkih plinova emitiranih zbog potreba modne industrije mogla porasti za više od 50 % do 2030. g. (1). Sviđa li vam se to? Baš i ne. 

U suradnji sa Fondacijom Ellen MacArthur, kojoj smo prvi strateški partner u pružanju finansijskih usluga, Intesa Sanpaolo obvezala se pružiti podršku u prijelazu na cirkularnu ekonomiju. Navedeni proces uključuje i pomaganje modnoj industriji u ostvarenju održivosti cijelog lanca opskrbe, od proizvodnje održivih vlakana do osiguranja izdržljive odjeće umjesto brzo potrošne odjeće koja će završiti u kontejneru. Banka u globalu pomaže svojim klijentima u prijelazu s linearnog načina rada na održivo poslovanje koje se temelji na cirkularnu ekonomiju. 

Prosječan par farmerica zasigurno nije održiv jer su potrebne hiljade litara vode za njihovu proizvodnju. Ali, kompanija Candiani Denim (2),koja je klijent Intesa Sanpaolo, koristi liocelna umjesto pamučnih vlakana kako bi im tkanina manje zagađivala planet. Liocelna vlakna dobivaju se od pulpe brzorastućeg drva eukaliptusa. U odnosu na pamuk, potrebna je dvostruko manja količina vode za dobivanje iskoristivih vlakana (3). Kompanija Candiani Denim opskrbljuje velike svjetske brendove farmerica i stvara promjene pružanjem održivih rješenja svojim klijentima, tj. modnim kućama koje zatim ta održiva rješenja nude svojim kupcima. 

Intesa Sanpaolo izdvojila je 6 milijardi eura za izdavanje zajmova kompanija poput Candiani Denim kako bi prešle na cirkularnu ekonomiju. To može uključivati primjenu zelene tehnologije, poboljšanje energetske učinkovitosti ili razvijanje zelenih materijala. Intesa Sanpolo također je osmislila zelene obveznice. 

Grupa Zegna, proizvođač luksuzne odjeće za muškarce, još je jedna kompanija koju podržava Intesa Sanpaolo i koja preispituje rasipne prakse u modnoj industriji. Kompanija je dala izgraditi dvije hidroelektrane kako bi omogućila održiviju potrošnju energije i one sada upotrebljavaju 40 % energije iz obnovljivih izvora (4). Grupa Zegna također je uložila sredstva u oporavak nusproizvoda nastalih u proizvodnji tekstila kako bi ih ponovno uključili u proizvodni ciklus, npr. ponovnom upotrebom 20 % otpadnih voda iz vlastitih hidroelektrana što je ukupna godišnja količina vode od 70.000 kubnih metara (5). 

Prijelaz modne industrije na cirkularnu ekonomiju ne koristi samo planet, već je to i pametna poslovna odluka. Na primjer, Zegna prodaje 15 % svojih tekstilnih nusproizvoda drugim kompanijama što znači da se otprilike 95 tona vlakana ponovno upotrebljava umjesto da se baci, čime kompanija zarađuje novac. 

Navike potrošača također se mijenjaju, a trend ponovnog nošenja i iznajmljivanja odjeće trebao bi porasti u nadolazećem stoljeću. Rezultati istraživanja pokazuju da bi kupnja nošene odjeće umjesto nove odjeće svake godine bila ekvivalentna sadnji 66 miliona stabala, a broj tuširanja smanjio bi se za 1,25 milijardi (6). 

Odzvonilo je brzoj modi. Budućnost je u izdržljivoj odjeći kvalitetne izrade koja manje šteti okolišu, a njezini vlasnici je obožavaju. 

Izvori:
  1. https://www.worldbank.org/en/news/feature/2019/09/23/costo-moda-medio-ambiente
  2. https://www.world.intesasanpaolo.com/fashioning-sustainable-future/
  3. https://www.sciencedirect.com/topics/engineering/lyocell-fiber
  4. https://group.intesasanpaolo.com/content/dam/portalgroup/repository-documenti/sostenibilt%C3%A0/inglese/2020/Green%20Bond%20Report%202020%20focused%20on%20CE.pdf p9
  5. https://group.intesasanpaolo.com/content/dam/portalgroup/repository-documenti/sostenibilt%C3%A0/inglese/2020/Green%20Bond%20Report%202020%20focused%20on%20CE.pdf P9
  6. https://www.thredup.com/resale/#eco-impact