Promjene u modnoj industriji kroz cirkularnu ekonomiju

Promjene u modnoj industriji kroz cirkularnu ekonomiju

Moda je jedan od najvećih zagađivača na planeti. Intesa Sanpaolo pomaže da se to promijeni putem cirkularne ekonomije

04/05/2021

   
Počevši od energije i vode koja se koristi za izradu tkanina pa do goleme količine jednokratne “brze” mode koja završi na odlagalištima, trenutno naša odjeća zaista šteti Zemlji.
Modna industrija predstavlja jedan od glavnih utjecaja na ekološku krizu sa kojom se suočavamo. Odgovorna je za 10 posto globalne emisije ugljika – više od svih međunarodnih letova i pomorskog transporta zajedno. Prema sadašnjoj stopi, emisija stakleničkih plinova modne industrije povećat će se za više od 50 posto do 2030. godine (1). Kako to izgleda u ogledalu? Ne baš dobro.


Zajedno sa fondacijom Ellen MacArthur – u svojstvu njenog prvog strateškog partnera u financijskim uslugama – Intesa Sanpaolo je posvećena cilju da cirkularna ekonomija postane stvarnost. Dio tog procesa pomaže modnoj industriji da bude održivija u cijelom lancu opskrbe: od stvaranja održivih tkanina do osiguravanja da odjeća traje, a ne da se raspada i završi na smetlištu. Sveukupno, banka pomaže svojim klijentima na njihovom prijelazu sa linearnih načina rada na održive načine poslovanja po cirkularnoj ekonomiji.


Prosječni par traperica je daleko od održivog, a za kreiranje se koriste hiljade litara vode. No, Candiani Denim (2), korisnik Intesa Sanpaolo banke, koristi vlakna Lyocell umjesto pamučnih vlakana, kako bi svoju tkaninu učinio boljom za planetu. Lyocell se dobiva iz pulpe brzorastućeg stabla eukaliptusa. U usporedbi sa pamukom, potrebno je oko polovice vode za preradu u upotrebljiva vlakna (3). Candiani Denim opskrbljuje velike svjetske marke, potičući promjene pružanjem održivog načina svojim klijentima, modnim kućama, koji taj održivi način prenose na svoje kupce.


Intesa Sanpaolo ima namjenski kreditni fond od 6 milijardi eura za finansiranje cirkularne ekonomije za kompanije kao što je Candiani Denim za ulaganje u cirkularne procese. To bi moglo značiti uvođenje zelenije tehnologije, poboljšanje energetske učinkovitosti ili razvoj zelenijih materijala. Intesa Sanpaolo je također uspostavila zelenu poveznicu.


Zegna Group, proizvođač luksuzne muške odjeće, je još jedna kompanija iza koje stoji Intesa Sanpaolo, koja osporava rasipničke prakse modne industrije. Kompanija je izgradila dvije hidroelektrane kako bi svoju potrošnju energije učinila održivijom, a sada je obnovljivo 40 posto energije koju koriste njezina postrojenja (4). Grupa Zegna također ima nekoliko investicija u korištenje nusproizvoda iz procesa proizvodnje tekstila i njihovo vraćanje u proizvodni ciklus – na primjer, ponovno korištenje 20 posto otpadne vode iz svojih pogona, što iznosi 70.000 kubičnih metara vode godišnje (5).
Cirkuliranje procesa u modi nije samo dobro za planetu; također ima smisla i poslovno. Na primjer, Zegna prodaje oko 15 posto svojih tekstilnih nusproizvoda drugim kompanijama, što znači da se oko 95 tona tkanine ponovno koristi, i ne baca se – što kompaniji donosi dobit.
Mijenjaju se također i potrošačke navike, a očekuje se da će trend ponovne upotrebe i iznajmljivanja odjeće kreniti ka naprijed u narednoj deceniji. Istraživanja nam govore da kad bi svake godine svi kupili jednu korištenu stvar umjesto nove, da bi korist bila jednaka zasađivanju 66 miliona stabala i uštedi vode jednake 1,25 milijardi tuširanja (6).
Brza moda je na izmaku. Budućnost se sastoji od dobro izrađenih i dugotrajnih odjevnih predmeta-onih koji su bolji za Zemlju i koje njeguju njihovi vlasnici.

Izvori teksta
https://www.worldbank.org/en/news/feature/2019/09/23/costo-moda-medio-ambiente
https://www.world.intesasanpaolo.com/fashioning-sustainable-future/
https://www.sciencedirect.com/topics/engineering/lyocell-fiber
https://group.intesasanpaolo.com/content/dam/portalgroup/repository-documenti/sostenibilt%C3%A0/inglese/2020/Green%20Bond%20Report%202020%20focused%20on%20CE.pdf p9
https://group.intesasanpaolo.com/content/dam/portalgroup/repository-documenti/sostenibilt%C3%A0/inglese/2020/Green%20Bond%20Report%202020%20focused%20on%20CE.pdf P9
https://www.thredup.com/resale/#eco-impact

Izvori videa
Bacamo odjeću vrijednu 460 milijardi dolara godišnje, – str 20
Proizvodnja odjeće troši dovoljno vode za potrebe 5 miliona ljudi svake godine
Ako se ništa ne promijeni, do 2050. godine, modna će industrija potrošiti četvrtinu svjetskog proračuna za ugljik – str. 21
Korist od toga da svako od nas prebaci jednu stvar nekome drugo bi bila jednaka zasađivanju 66 miliona stabala i uštede vode jednake 1,25 milijardi tuširanja
Očekuje se da će globalno online tržište najma odjeće doseći vrijednost od dvije milijarde dolara do 2025. godine