Dekarbonizacija: čista, uredna i na kraju zelena

Dekarbonizacija: čista, uredna i na kraju zelena

Dekarbonizacija stvara inovacije u neviđenim razmjerama. Od materijala koji koriste ugljik do elektrificiranih aviona, postoji mnogo novih mogućnosti za ulaganja

Rhiannon Edwards

11/01/2023

“Projekat dekarbonizacije ne samo da ima za cilj smanjenje emisije ugljika, nego se radi i o crpljenju ugljika iz našeg okruženja i njegovoj upotrebi u korisne svrhe.”

Ugljik i njegovi učinci priča su naše generacije. Smanjenje emisija je hitan prioritet za globalne vlade. U tom je kontekstu projekat dekarbonizacije postao široko rasprostranjen i raznolik.

Sada se ne radi samo o smanjenju emisija ugljika, nego i o crpljenju ugljika iz naše okoline i njegovoj upotrebi u korisne svrhe.

Hvatanje i korištenje ugljika sve više raste – i predstavlja uzbudljive prilike, kako za planetu tako i za investitore. Uz to, tu su napori u korištenju lakših materijala u industriji, elektrifikaciji velikih razmjera i uspostavi novih granica za obnovljivu energiju u obliku čistog zelenog vodika.

Korištenje zarobljenog ugljika

Rješenja za hvatanje i korištenje ugljika (CCUS) nalaze se na prvoj liniji projekta dekarbonizacije, što je prva reakcija protiv procesa koji intenziviraju ugljik dok industrija polako prelazi na čiste izvore energije.

Globalno, očekuje se da će tržište za CCUS generirati prihode od 36,4 milijarde USD do 2030. godine.

Uz uspostavljena CCUS rješenja za negativne emisije, također će rasti upotreba neto odstranjivača CO2 iz atmosfere, a kako bi se potpomoglo postizanje ambicioznih i sve hitnijih ciljeva.

Jedan od primjera je hvatanje i skladištenje ugljika u bioenergiji, gdje se biomasa koristi za hvatanje ugljika, a zatim se pretvara u gorivo za stvaranje energije.

Nadovezujući se na to, zarobljeni ugljik će se jednog dana koristiti za proizvodnju široko korištenih hemikalija, goriva i plastike.

Očekuje se da će materijali koji koriste CO2 brzo napredovati. Frost & Sullivan predviđa da će ovo tržište dosegnuti 183 miliona tona godišnje do 2030. godine, u odnosu na samo tri miliona danas.

Plan za hvatanje ugljika

Evropa se trenutno može pohvaliti sa 63 komercijalna ili pilot projekta hvatanja ugljika, gdje je ovo tržište koncentrirano među velikim međunarodnim konglomeratima.

Potaknuta evropskim zelenim planom i zakonskom reformom, u budućnosti ćemo bez sumnje vidjeti novi val finansiranja i daljnje širenje ovog sektora.

To će uključivati ​​stvaranje središta za hvatanje ugljika, koja stvaraju ekonomiju razmjera i stabilnost za ulagače.

Kako hvatanje i korištenje ugljika postaje široko rasprostranjeno – a ciljevi EU-a prisiljavaju sva preduzeća da povećaju napore u zaštiti okoliša – hvatanje ugljika kao usluga postat će novi poslovni model u cijelom lancu vrijednosti uz naknadu po toni uklonjenog CO2.

Uvođenje lakših materijala

Paralelno s naporima za hvatanje ugljika postoje pokušaji na nivou industrije da iste stvari proizvede na drugačiji način.

Svaki sektor, od avio sektora do potrošačkih proizvoda, istražuje kako će alternativni, lakši materijali pomoći u smanjenju proizvodnje ugljika u okruženju u kojem su zagađivači predmetom kaznenih mjera.

Smanjenje težine znači da novi materijali poput aerogelova i metalnih pjena doživljavaju svoj proboj u sektor građevinarstva, avio sektore, inženjerstvo i šire. To također znači da će hibridni metali i plastični polimeri zamijeniti teže, staromodne materijale.

Ne samo da će ovi materijali smanjiti proizvodnju ugljika, oni će također biti učinkovitiji u svojoj primjeni u odnosu na prethodno korištene materijale.

Elektrificirani zračni promet

Bezgranična elektrifikacija industrije dosegnut će nove visine, doslovno, jer se očekuje da će elektrificirani avioni uzletjeti ka nebu tokom 2040-ih. Doista, zračna luka u Kopenhagenu već postavlja infrastrukturu za podršku elektrificiranim avionima.

Poljoprivreda, još jedan energetski intenzivan sektor, također će osjetiti dobrobiti elektrifikacije u sljedećoj deceniji slijedom postupnog uvođenja digitalno vođene precizne poljoprivrede. Dok će vještačka inteligencija pratiti zdravlje usjeva i smanjiti upotrebu hemikalija, elektrifikacija poljoprivrednih vozila i pumpi za navodnjavanje pomoći će da se smanji intenzitet energije.

Elektrifikacija prometa već je u toku. Do 2040. godine vjerovatno ćemo živjeti u svijetu u kojem su komercijalna i osobna vozila na fosilna goriva potpuno zabranjena. Sintetička goriva (od kojih su mnoga stvorena unosom zarobljenog ugljika) dominirat će u segmentima prometa gdje elektrifikacija sama po sebi ne može smanjiti emisije.

Najčišća obnovljiva energija

Solarna energija je značajan faktor spasa u ovoj deceniji, za koju se očekuje da će generirati oko 28% kumulativnog instaliranog kapaciteta za proizvodnju električne energije u Evropi do 2030. godine.

Ipak, sljedeći val ulaganja u obnovljive izvore energije usmjeren je na zeleni vodik, tj. vodik proizveden iz izvora bez ugljika.

Vodik je čista energija, ali njegova proizvodnja daleko je od ugljično neutralne. Zeleni vodik se proizvodi iz vode elektrolizom, procesom koji je u najboljem slučaju bez emisija, a u najgorem slučaju ima vrlo mali uticaj.

Očekuje se da će globalna proizvodnja vodika stvoriti industriju vrijednu više od 400 milijardi dolara prihoda do 2030. godine, s rastom potaknutim gorivim ćelijama koje bi mogle imati primjenu u automobilskoj i avio industriji.

Srednjoročno, na putu do zelenog vodika, “plavi” vodik – proizveden fosilnim gorivima, ali koristeći CCUS – igrat će ključnu ulogu u prelazu na našu ugljično neutralnu budućnost.

Profesionalno usavršavanje

Dinamično i motivirajuće
okruženje

Izazovne projekte

Mogućnost napretka
u karijeri