Unatoč trenutačnim geopolitičkim napetostima Rumunjska je pravi primjer gospodarskog uspjeha nakon pandemije bolesti COVID-19.

Iako je pandemija snažno pogodila zemlju, brzo djelovanje vlade značilo je da je rast bio dobar, a predviđanja su obećavajuća. Podatci OECD-a upućuju na rast BDP-a od 4,5 % u 2022. i 2023., nakon 6,3 % u 2021.

„Naravno, mnogi su industrijski segmenti osjetili posljedice”, kaže Dan Sandu, glavni izvršni direktor i predsjednik Uprave Intesa Sanpaolo Banke u Rumunjskoj. „Međutim, drugi su segmenti, poput e-trgovine, zabilježili nevjerojatan rast.”

U zemlji su također zabilježena povećana ulaganja u digitalizaciju u svim područjima, kao i porast izgradnje stambenih nekretnina.

„Sve to upućuje na svijetlu budućnost”, navodi Sandu. „Ako pogledamo prvo tromjesečje ove godine, prodano je više od 50 000 stambenih jedinica. To je nevjerojatno, najveći broj koji smo dosad vidjeli”, kaže. „Ulaže se u poljoprivredu, javno i privatno zdravstvo, pri čemu na tržište dolaze velika imena, ali prisutna je i konsolidacija postojećih aktera.”

Financijsko-tehnološki sektor posebno je zanimljiv. „Dobili smo prvog rumunjskog jednoroga, tvrtku za automatizaciju procesa naziva UiPath. Mnoge druge tvrtke pokušavaju ostvariti jednak uspjeh.”

Međutim, upozorava da su potrebna znatna ulaganja u infrastrukturu i da je potrebno odgovoriti na nestašicu radne snage: „Na primjer, vlada je povećala plaću liječnicima kako bi ih privukla da se vrate i ovdje zaposle, no obitelji i daje ostaju drugdje u Europskoj uniji.”

Stvari otežava i činjenica da država graniči s Ukrajinom i, kaže Sandu, „vidimo puno prometa s druge strane granice.”

No reakcija je bila dobrodošla, a kaže i da se gospodarstvo pokazalo otpornim. „Naravno, mnogi su sektori pogođeni, pogotovo oni koji se na neki način oslanjaju na Crno more koji je sada ratna zona.

Poljoprivreda također dosta ovisi o gnojivima iz Ukrajine i Rusije, a da ne spominjemo da dostupnost plina utječe i na cijenu gnojiva.”

„Međutim, lokalni proizvođači sve se bolje uspijevaju prilagoditi i poduprijeti novu žetvu i proizvodnju”, navodi Sandu, „a Rumunjska je manje ovisna o ruskom plinu od ostatka Europe.

Trgovina je približno jednaka 70 % uvoza i izvoza u EU tako da se to nije mijenjalo. Uz to, više od četiri milijuna Rumunja radi u zemljama EU-a tako da”, kaže Sandu, „imamo veliku količinu novčanih pošiljki. U uobičajenoj godini više od četiri milijarde eura uđe u državu. No pandemija je i na to jako utjecala.”

Došlo je do promjene u upravljanju, što je poboljšalo ukupnu produktivnost i učinak. Rumunjske su tvrtke usvojile mnoge ESG ciljeve EU-a kao svoje strateške ciljeve. „Službeno usvajanje ESG ciljeva pratila je i snažnija disciplina te usmjerenost uprava prema zdravom upravljanju”, kaže Sandu.

Intesa San Paolo Bank u Rumunjskoj je mala banka u usporedbi s konkurencijom i ima manje od 1,2 % tržišnog udjela. Međutim, Sandu navodi: „To je zato što je Rumunjska jedna od najvećih država u diviziji.”

U Rumunjskoj je banka usmjerena najviše na SME sektor i korporativno bankarstvo. No mnogo se ulaže i u razvoj poslovanja s građanstvom. „To zahtijeva velika ulaganja u infrastrukturu i distribuciju”, kaže Sandu, „tako da trenutačno resurse usmjeravamo u to područje.”

Također se ulaže u pokretanje digitalne platforme banke do kraja godine. „Tako ćemo moći preuzeti veću ulogu u poslovanju s građanstvom, gdje tržište prepoznaje naziv brenda i grupe i zbog čega se možemo natjecati s velikim igračima.”

Sandu kaže da je banka posljednje dvije godine znatno pridonijela uz pomoć vladina programa pod nazivom IMM Invest Romania čija je svrha pomoći malim i srednjim poduzećima da ostvare kredit za ulaganje ili radni kapital.

„Kreditirali smo više od 1400 poduzeća, što znači više od 4 % tržišnog udjela u programu”, rekao je Sandu. „Time smo dokazali da se uz veći broj dostupnih alata za distribuciju možemo nositi s velikima.”