Trenutačna geopolitička situacija u znatnoj mjeri utječe na globalno gospodarstvo – a Srbija u tome nije iznimka.

Unatoč usporavanju globalnog rasta – zbog rastućih troškova proizvodnje i opadajuće kupovne moći, naglog povećanja inflacije pod teretom porasta cijena hrane, energije i najvažnijih roba, kao i zastoja u lancima opskrbe – Srbija je u prvoj polovici 2022. godine ostvarila solidne gospodarske rezultate, uz godišnji porast realnog BDP-a od 4 %.

Očekuje se da će gospodarska proizvodnja nastaviti ostvarivati pozitivne rezultate i u drugoj polovici godine iako će rast biti nešto sporiji u kontekstu negativnih izgleda za rast na razini EU-a.

Narodna Banka Srbije postupno pooštrava svoju monetarnu politiku u nastojanju da suzbije inflaciju, za čiji je veći dio zaslužan uvoz. Središnja je banka svoje ključne kamatne stope, od travnja 2022. godine, podigla sedam puta uzastopno. Istodobno, središnja je banka intervenirala na stranom deviznom tržištu radi očuvanja relativne stabilnosti nacionalne valute, dinara.

Ublažavanje učinaka globalne energetske krize

Srbijanska vlada predstavila je mjere osmišljene kako bi se kućanstva i gospodarstvo lakše nosili s porastom inflacije te kako bi se ublažile posljedice globalne energetske krize i osigurala redovita opskrba. Mjere uključuju utvrđivanje gornje granice cijena osnovnih prehrambenih proizvoda i ograničavanje rasta maloprodajnih cijena naftnih derivata.

U kontekstu ovako izazovnog okružja, Banca Intesa Beograd uspješno je zadržala svoju vodeću poziciju prema ključnim poslovnim pokazateljima – ukupnom kapitalu, imovini i depozitima klijenata.

Darko Popović, predsjednik izvršnog odbora Banke, navodi: „Proteklih smo godina uveli više zaštitnih slojeva kapitala te smo ojačali svoju likvidnosnu poziciju, uz pokazatelje likvidnosti koji su stalno viši od regulatornog minimuma.

„Također smo unaprijedili kvalitetu imovine uz niske razine neprihodujućih kredita, zahvaljujući odgovarajućoj strukturi praćenja, sustavima ranog upozoravanja i proaktivnom upravljanju kreditnim portfeljem.”

Ove činjenice – zajedno s neprekidnom digitalizacijom, snažnom podrškom koju nam pruža matična grupacija banke i stalne inovacije proizvoda – stavljaju u dobar položaj za nastavak pružanja stabilne podrške poduzećima, kućanstvima i zajednici.

Vodeće odredište za strana ulaganja

S 38 mlrd. € izravnih stranih ulaganja tijekom proteklih 15 godina, Srbija je vodeće investicijsko odredište među zemljama regije Zapadnog Balkana, što u velikoj mjeri duguje svojemu povoljnom geografskom položaju, kvalificiranoj radnoj snazi, konkurentnim operativnim troškovima te poreznim i carinskim olakšicama.

Većina izravnih stranih ulaganja dolazi od ulagača iz EU-a. Italija je po broju i vrijednosti projekata na drugome mjestu.

Banca Intesa Beograd – dio sektora ISBD Grupe Intesa Sanpaolo, koji vodi Marco Rottigni – otvorila je poseban ured odgovoran za financiranje talijanskih poduzeća koja posluju u Srbiji.

Ured im pruža podršku u pogledu početka ili proširivanja poslovanja, boljeg razumijevanja posebnosti lokalnog tržišta i regulative, kao i u pogledu olakšavanja njihove suradnje s lokalnim javnim institucijama.

Popović kaže: „U osnovi, podržavamo naše multinacionalne klijente tijekom ranih faza njihova ulaska na lokalno tržište, no isto tako – i još važnije – tijekom cijelog trajanja ulaganja u našu zemlju.” 

Banka je ponajprije usmjerena na olakšavanje pristupa sredstvima financiranja za poduzetnike te mala i srednja poduzeća uz različite proizvode, vladine programe i kreditne linije međunarodnih banaka. Podržala je mala i srednja poduzeća kreditima u iznosu od 425 milijuna € u sklopu programa državnih jamstava za ublažavanje negativnih učinaka pandemije bolesti COVID-19 na domaće gospodarstvo.

Pitanja zaštite okoliša

Integracija ESG-a za Bancu Intesa predstavlja ključnu transformacijsku inicijativu. Banka je ESG ciljeve uklopila u svoje prakse i procese, utemeljila učinkovit ESG model upravljanja te razvila proizvode i usluge kojima promiče obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost kako bi svoje klijente potakla na smanjenje njihova okolišnog otiska.

Banka potiče i žensko poduzetništvo u obliku 29 milijuna €, dostupnih zahvaljujući projektu Žene u poduzetništvu Europske banke za obnovu i razvoj (EBOR).

Budućnost je usmjerena na tehnologiju. Dinamična srpska IT industrija raste po stopi većoj od 25 % godišnje, transformirajući zemlju u tehnološko središte u nastajanju. Naime, procjenjuje se da zemlja 10 % svojega BDP-a ostvaruje iz IKT sektora. „Zemlja se može pohvaliti povoljnim geografskim položajem, otvorenošću za nove poslovne prilike te atraktivnim poreznim olakšicama za tehnološke razvojne tvrtke”, navodi Popović.

Unatoč prevladavajućim ulaganjima iz zemalja članica EU-a, poduzeća iz Kine i s područja Bliskog istoka, tijekom proteklih nekoliko godina, znatno su povećala svoja ulaganja u Srbiji, posebice u građevinskom i infrastrukturnom sektoru. „Osim navedenoga”, pojašnjava Popović, „i proizvodni sektor ima velik potencijal za strana ulaganja – kao i sektori nekretnina, poljoprivrede, autoindustrije, industrije hrane i pića te tekstilna industrija.”